Podgorica, (MINA) – Ustavni sud, nakon više od dvije i po godine, nije odgovorio na inicijativu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u vezi sa pokretanjem postupka za ocjenu ustavnosti odrebe Zakona o izboru odbornika i poslanika. Iz UMHCG su naveli da su Ustavnom sudu podnijeli inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odrebe iz člana 26 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika objavljenog u Službenom listu Crne Gore 22. marta 2014. godine. “Međutim, i nakon više od skoro dvije i po godine i dalje smo bez odgovora Ustavnog suda po našoj inicijativi”, navodi se u saopštenju UMHCG. Kako pojašnjavaju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika u članu 26 propisuje da prilikom određivanja biračkih mjesta opštinska izborma komisija je dužna da vodi računa da olakša pristup biračkom mjestu licima sa invaliditetom. “Navedena pravna norma nema imperativni karakter, jer je dispozicija norme definisana kao dispozicija norme neobavezujućih pravnih akata (preporuka, smjernica, zaključak). Kao dužnost se nameće “vođenje računa” koja je psihička i umna aktivnost i ne može se niti objektivno utvrditi, pa se samim tim ne može primijeniti ni sankcija ukoliko se takva radnja ne preduzme”, navode iz UMHCG. To, kako su pojasnili, znači da je zbog ovakvog definisanja norma u potpunosti neprimjenljiva. Iz UMHCG navode da sa druge strane, terminološka odrednica „olakšati pristup“ podrazumijeva preduzimanje fizičkih aktivnosti na prevazilaženju, a ne uklanjanju fizičkih prepreka u ostvarivanju biračkog prava. “U tom smislu, zanemarujući ostatak norme, (pri određivanju biračkih mjesta) ova formulacija značila bi da su članovi opštinskih komisija i odbora ili lica koja oni ovlaste za to dužni da prilikom dolaska lica s invaliditetom na biračko mjesto, istom fizički pomognu da uđe u biračko mjesto i na taj način ostvari svoje biračko pravo”, smatraju u UDMHCG. Oni tvrde da “radnja” vođenja računa o olakšavanju pristupa moraju da preduzmu članovi opštinskih komisija i odbora ili osobe koje oni ovlaste za to na dan izbora, tj. na dan kada lica s invaliditetom ostvaruju svoje biračko pravo i pri tom se susrijeću sa fizičkim preprekama. Iz UMHCG ističu da postojeća norma nalaže da se pomenuta radnja vrši prilikom “određivanja biračkih mjesta”, što je, kako navode, nemoguće sprovesti. “Naime, prilikom određivanja biračkih mjesta moguće je jedino vršiti radnju odabira pristupačnog, djelimično pristupačnog ili nepristupačnog biračkog mjesta. Ova norma osim što nameće obavezu čije je kršenje nedokazivo je i kontradiktorna, jer je radnju nemoguće izvršiti u vrijeme kada se to njome traži”, kazali su iz UMHCG. Osim navedenih nedostataka, kako su naveli, koji dovode do neprimjenljivosti norme ona nije saglasna sa Ustavom Crne Gore i Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, koju je država ratifikovala 2009. godine. Iz UMHCG dodaju da su u inicijativi naveli da je norma u suprotnosti sa članom osam i članom 17 Ustava Crne Gore, jer se lica s invaliditetom dovode u nepovoljniji položaj prilikom ostvarivanja svog biračkog prava. Oni su rekli da Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom propisuje obavezu država potpisnica da – Osiguraju da izborni postupak, izborna mjesta i materijali budu odgovarajući, pristupačni i lako razumljivi. “Navedena norma predstavlja imperativ pristupačnosti biračkih mjesta sa kojim “vođenje računa” i “olakšavanje pristupa” iz odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika nije u saglasnoti”, saopšteno je iz UMHCG. Ovakva norma je, kako tvrde, u suprotnosti sa načelima Konvencije i to – dostojanstva, nediskriminacije i jednakosti, samostalnosti, učešća, inkluzije i pristupačnosti, i poštovanja različitosti i vrijeđa, omalovažava, potcjenjuje i uskraćuje ravnopravnost u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda lica s invaliditetom. “U krajnjem, ova norma nije u duhu osnovnih principa javnog poretka: slobode, tolerancije, poštovanja ljudskih prava i sloboda i uspostavljanja socijane pravde proklamovanih u Preambuli Ustava Crne Gore”, ocijenili su iz UMHCG. Oni su, kako navode, zbog svega navedenog Ustavnom sudu predložili da prihvati inicijativu i donese rješenje kojim se pokreće postupak za ocjenu ustavnosti odredbe iz člana 26 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika objavljenog. Predložili su, kako dodaju, da Ustavni sud donese odluku da odredba iz člana 26 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore. Kako podsjećaju, UMHCG je aktivno pratilo proces izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika i u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore u septembru 2013. podnio amandmane na Zakon. Amandmanima su, kako pdosjećaju, tražili da se u definiše norma koja glasi “Licima sa invaliditetom mora biti obezbijeđen nesmetan prilaz i ulazak u biračko mjesto, pristup: paravan kabinama, biračkim kutijama i biračkom materijalu, u skladu sa posebnim propisima”. “Smatramo da je neprihvatanje ovako definisane norme odraz i pokazatelj odnosa prema osobama s invaliditetom”, ocijenili su iz UMHCG. Oni su naveli da konstatacija koju su više puta čuli i od pozicionih i od opozicionih poslanika da ne postoje finansijske mogućnosti da se prilagode biračka mjesta, ne opravdava kršenje Ustava i Konvencije i “uštedu” na račun osoba s invaliditetom, koji su redovni poreski obveznici kao i svi drugi građani. To, kako dodaju, u krajnjem dovodi do povrede ravnopravnosti, dostojanstva ličnosti i osobe s invaliditetom tretira kao građane drugog reda čiji je glas samo bitan za političke partije, ali koje nemaju mogućnost niti pravo da izraze svoju volju na ravnopravan način sa ostalima. “Imajući u vidu da se približavaju parlamentarni izbori i da većina osoba smanjene pokretljivosti i osoba s invaliditetom bez obzira na odredbe Ustava i antidisriminacionih zakona neće moći ostvariti biračko pravo samostalno, nesmetano i dostojanstveno pozvali smo Ustavni sud da što hitnije razmotri i odluči po našoj inicijativi, naglašavajući, opet, značaj onoga što se Crna Gora kao država obavezala ratifikacijom Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom”, zaključili su iz UMHCG. (kraj) zor/boj