Podgorica, ( MINA) – Inicijativa da vlade Crne Gore i Srbije svoju verziju ustavne povelje dostave direktno parlamentima je potpuna besmislica, izjavio je danas potpredsjednik Narodne stranke (NS) i èlan Ustavne komisije Savo Ðurðevac. »To su politièke igrarije i jasno je iz kojih kuhinja dolaze. Na taj naèin bi se direktno srušio beogradski Sporazum, u kojem je nedvosmisleno utvrðeno da je Ustavna komisija kreator predloga ustavne povelje, koji usvajaju skupštine Crne Gore i Srbije, a potom ga usvaja i proglašava savezni parlament«, rekao je Ðurðevac u intervjuu agenciji MINA. »Siguran sam, meðutim, da je naredna sedmica, sedmica ustavne povelje i da æe njen sadržaj utvrditi Ustavna komisija. Nakon toga æe biti proslijeðen parlamentima. Kako nas je obavijestila Evropska unija (EU), odlaganja neæe i ne smije biti«, naglasio je on. Ðurðevac je potvrdio da æe šefovi èlanica Koalicije za Jugoslaviju danas poslijepodne utvrditi svoju verziju ustavne povelje, koja æe u ponedjeljak, najkasnije u utorak biti prezentirana javnosti. On je podsjetio da je Filip Vujanoviæ takoðe za sjutra najavio prezentiranje teksta povelje dviju vlada. »Vujanoviæ je nagovijestio da æe nam biti dozvoljeno da tu nešto malo pravno-tehnièki brifujemo, ali nikako da ne diramo u sadržaj. Osim što nije završena, jer nudi bezbroj alternativa, ta æe verzija, biti samo jedna od brojnih koje æe se naæi pred èlanovima Ustavne komisije«, kazao je Ðurðevac. Šta je suština vaše verzije ustavne povelje? U svemu smo slijedili slovo beogradskog Sporazuma i predloge Venecijanske komisije. Naša polazna koncepcija, a nesporna za sve potpisnike Sporazuma, je da buduæa država ima jedan meðunarodno-pravni subjektivitet. Slijedeæi tu pravnu poziciju, jedino je zajednièka država suverena i kao meðunarodno-pravni subjekt predstavlja dvije države èlanice. Redefinisanje odnosa država èlanica vrši se ustavno-pravnim diskontinuitetom, jer donosimo ustavnu povelju za državnu zajednicu, koja ima državni kontinuitet. Koherentnost i skladnost meðunarodnog subjektiviteta državne zajednice Srbije i Crne Gore mora imati i svoju unutrašnju, a ne piramidalnu strukturu, koja æe ukazivati da taj meðunarodni subjektivitet nije sam po sebi dovoljan da postoji kao državna zajednica. Pet nadležnosti , utvrðenih i potpisanih Sporazumom – odbrana, unutrašnja i spoljna trgovina, spoljni poslovi i ljudska prava – smjestili smo u sadržaj ustavne povelje. Za nas je nesporna teritorija, glavni grad, simboli državne zajednice (zastava, grb i himna), službeni jezik i skupština državne zajednice, koja se bira na izborima. Imperativni mandati su relikti 20. vijeka i potpuno su besmisleni. I EU svoju skupštinu u Strasburu bira na neposrednim izborima. Za nas je nesporno da državna zajednica ima savjet ministara, svoju imovinu i svoj budžet. Države èlanice æe je finansirati kotizacijama, ali i državna zajednica treba da ima spostvene prihode. Ona je pravno lice u meðunarodnom saobraæaju i mora funkcionisati i sa finansijskog aspekta, odnosno sticati i rashodovati. Za nas je nesporno da mora imati sud. Ako je u Sporazumu jasno zapisano da ustavi i zakoni država èlanica i državne zajednice moraju biti u skladu sa ustavnom poveljom, onda mora postojati sudski organ koji æe to procjenjivati. Ustavnu povelju donose skupštine Srbije i Crne Gore, a usvaja i proglašava savezni parlament. Da li je u vašoj verziji sud državne zajednice nadležan za pet oblasti prenesenih na nju, ili je vrhovna instanca za države èlanice? Nadležnosti država èlanica su njihova suverena prava i one æe vršiti sve ono što nije prenešeno ustavnom poveljom na državnu zajednicu. Za pet prenešenih oblasti nadležan je sud državne zajednice. Ne radi se o nadreðenosti, nego o pravnoj hijerahiji akata i pravnoj logici odgovornosti. Da li nas sve ovo usklaðivanje vodi pod direktnu nadležnost suda u Strasburu? On formalno još nije nadležan, ali suštinski jeste. Èim smo prihvatili da budemo dio EU, prihvatiæemo i sve konvencije. Jedna od njih je i nadležnost suda u Starasburu. To je naša pravna obaveza i ona je nesporna. Moraæemo ispuniti prethodne uslove da bi, nakon nacionalnog zakonodavstva crnogorskog, srpskog i federalnog, svaki graðanin svoja ljudska, politièka, imovninska, graðanska i druga prava mogao da štiti i u Strasburu. Finansiranje zajednièke države? Funkcije državne zajednice finansiraju se iz budžeta državne zajednice, u skladu sa zakonima državne zajednice. Budžet državne zajednice usvaja skupština državne zajednice na prijedlog savjeta ministara. Prihodi budžeta su kotizacije koje uplaæuju države èlanice i spostveni prihodi. Sopstveni prihodi su takse i drugi prihodi koje kao naknadu za svoj rad ostvaruju organi državne zajednice. Da li razlike u DOS-ovoj i Vašoj verziji povelje i dalje pokazuju razlike koje su postojale meðu èlanovima Ustavne komisije? Nakon prvog èitanja DOS-ovog predloga povelje utvrdili smo dosta stvari koje se razlikuju. Prije svega, ljudska prava. Predlog DOS-a je reduciran i postoji jedna norma naèelnog karaktera. Nema predloga za ekonomsku harmonizaciju, razlikujemo se oko budžeta i imovine. Oni su ostavili alternative, oko kojih treba da pregovaramo. Mi smo sporna pitanja kandidovali rješenjima. Usklaðivanje æe biti stvar dogovaranja. Vidjeæemo kako æe to izgledati. Da li je za Vas prihvatljiv dogovor srpskog i crnogorskog ministra finansija? NS je veæ stavila prigovor na takvu vrstu harmonizacije. Te dvije vlade su potpuno nelegitimne. Crnogorska je izgubila podršku parlamenta, a i srpska je manjkava, jer nema podršku 45 poslanika Koštunièine stranke u parlamentu. To su krupni strateški potezi i naš je prigovor da vlade bez legitimiteta ne mogu odluèivati o kapitalnim stvarima. Iskreno mislim da namanje treba biti tumaèen dio beogradskog Sporazuma o ekonomskoj harmonizaciji. On je bukvalno pod jurisdikcijom EU i najmanje æe biti sporan. Grb, zastava, himna? Predložili smo da državna zajednica ima svoje simbole, a to treba da se uredi saveznim zakonom. To je osjetljivo pitanje i prepuštamo struènjacima heraldike, tradicije, istorije da naðu prave simbole državne zajendice Srbije i Crne Gore. Kako æe se riješiti pitanje kompletiranja crnogorskog Ustavnog suda? Složio bih se sa visokim predstavnikom OEBS-a Hrierom Balijanom da taj sud postoji. Ima i zgradu i prostor, ali nema sudija. Pravo i ustavno ovlašæenje Mila Ðukanoviæa je da predlaže kandidate za ustavne sudije. Stvar je parlamenta, svakog poslanika pojedinaèno i partije kojoj pripada, da se opredijeli prema njegovom predlogu. Ne zamjeramo mi Ðukanoviæu kako i s kim vrši konsultacije. Ali, neka niko ne apeluje na poslanike, a posebno iz NS, da podrže Ðukanoviæeve predloge. Ako u Ustavu Crne Gore stoji da poslanik odgovara samo svojoj savjesti, èak ga ne mogu opozvan ni biraèi za stav, mišljenje i odluèivanje, ne mogu ni Ðukanoviæ, mediji ili režim vršiti pritisak da moramo prihvatiti predloge za koje procijenimo da nijesu dobri. Ne moramo, bogami, mimo svoje savjesti uraditi ništa. Prema tome, svako svoj posao. Što se tièe NS, odista neæe napuštati svoj kurs – Ðukanoviæevi predlozi, a naše odluèivanje u parlamentu. (kraj) jrb