Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Vlada je danas usvojila Predlog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju loših kredita (NPL), koji definiše odreðene poreske olakšice za povjerioce i dužnike, a èija æe primjena doprinijeti stabilnosti bankarskog sistema i oporavku privrede. Ministar finansija, Radoje Žugiæ kazao je da je zakon nastao kao neminovnost nakon odreðenih ekonomskih ciklusa, s obzirom na to da je nakon perioda ekspanzije i snažnog ekonomskog rasta došla recesiona faza 2009. godine. »Slabosti u monetarnoj zoni ispunjene su kroz visok nivo kredita koji se neuredno servisiraju, gdje smo u 2011. godini imali 25,53 odsto od ukupnog portfolija banaka. Banke nakon toga oprezno idu u kreditnu aktivnost, èak je u jednom periodu ona bila smanjena«, rekao je Žugiæ nakon sjednice Vlade. Vlada je zakonom, kako je dodao, pokušala da riješi naslijeðene monetarne ranjivosti, s obzirom na to da æe njegova implementacija imati pozitivne doprinose za banke gdje æe one nakon što naprave odreðena restrukturiranja imati zdravije klijente. »Iz toga oèekujemo da Centralna banka (CBCG) ima svoje pozitivne interese, a to je stabilniji i zdraviji bankarski sistem, da privreda ima interakciju meðu oporavljenim kompanijama, što æe doprinijeti dinamiènijem rastu a država æe imati poreske obveznike koji æe doprinositi znaèajnije u ukupnom procesu fiskalne konsolidacije«, kazao je Žugiæ. Zakon, kako je dodao, definiše odreðene poreske olakšice. »Imamo poreske olakšice za povjerioce, gdje je predviðeno da povjerilac koji sa dužnikom zakljuèi ugovor o finansijskom restrukturiranju kojim se otkupljuju dugovi ili kupovina potraživanja da taj segment ne podliježe oporezivanju stopom poreza na dodatu vrijednost (PDV)«, precizirao je Žugiæ. Kod podsticaja je, kako je kazao, važno da se prilikom utvrðivanja osnovice za oporezivanje dobiti preduzeæa iznos umanjenja duga dužnika priznaje kao rashod. »Time se smanjuje osnovica za oporezivanje dobiti, a da nema ovog zakona imali bi dužnika koji nije riješio svoje dugovanje i time na bolniji naèin izgubili potencijalno veæi nivo osnovice za oporezivanje dobiti preduzeæa«, kazao je Žugiæ. Prema njegovim rijeèima, postoji i podsticaj za dužnike. U zakonu se navodi da je Poreska uprava (PU) obavezna da reprogramira sve dugove koji su do 100 hiljada EUR na šest mjeseci i preko 100 hiljada na 12 mjeseci. »Razlika u odnosu na Vladinu uredbu kojom realizujemo reprogramiranje obaveza za one poreske obveznike koji imaju potencijala za oporavak i koji su solventni, odnosno imaju imovinu, a nemaju lividnost je u tome što se ovdje to mora uraditi, a u Vladinoj uredbi je prostor da se procijeni i eventualno napravi reprogramiranje«, objasnio je Žugiæ. Zadnji podsticaj, kako je naveo, odnosi se na komercijalne banke koje uðu u proces restukturiranja kredita da imaju moguænost da u novoj klasifikaciji svoje aktive, taj kredit klasifikuju kao novi kredit i time smanje svoja izdvajanja za rezervacije po osnovu potencijalnih kreditnih gubitaka. Žugiæ smatra da je zakon jako koristan na više polja, posebno ukoliko se iskoriste svi benefiti ovog zakona. On, kako je dodao, ima više pozitivnih efekata nego da nije donešen. Autori zakona su Ministarstvo finansija, CBCG, eksperti Svjetske banke (SB) i predstavnici banaka u Crnoj Gori. (kraj) sam/bvm