Podgorica, (MINA) – Vlada je danas usvojila set zakona u oblasti kulturne baštine kojima su, kako je rekao resorni ministar Branislav Miæunoviæ, obuhvaæena sva pitanja znaèajna za zaštitu, valorizaciju i prezentaciju crnogorske kulturne baštine. Vlada je danas usvojila Predlog zakona o zaštiti kulturnih dobara, kao i predloge zakona za muzejsku, arhivsku i biblioteèku djelatnost. Miæunoviæ je rekao da je osnov za “vanredno ozbiljan” pristup prilikom izrade tih akata utemeljen u Ustavu, prema kome je kulturna baština prepoznata kao dobro od opšteg interesa, koju je svako dužan da èuva a država da štiti. On je naveo da na takav pristup obavezuje i Izvještaj o stanju kulturne baštine, prema kome je 68 odsto nepokretnih kulturnih dobara devastirano, odnosno u stanju neposredne opasnosti od potpunog propadanja, a razlozi takvog stanja zadiru duboko u prošlost ali i u sadašnjost, kada je rijeè o odgovornosti. Miæunoviæ je napomenuo da zakonodavstvo koje se odnosi na kulturnu baštinu datira iz vremena samoupravljanja. On smatra da je, kada je u pitanje priprema akta, uraðen “odlièan i odluèan posao”, koji je i na meðunarodnom planu dobio punu podršku. “Posebno raduje visoko saglasje, postignuto tokom javnih rasprava i posveæenost Vlade da odluèno stane na putu daljoj devastaciji kulturnog nasljeða”, rekao je Miæunoviæ. Prema njegovim rijeèima, kada zakoni zažive, odgovornost da saèuvamo baštinu jednaka je za sve. “Ako smo svjesni kakvim i kolikim kulturnim bogatstvom raspolažemo, koliko se pažljivo moramo odnositi prema njemu, sa koliko truda ga moramo zaštititi, biæemo na dobrom putu da saèuvamo sopstveni identitet”, rekao je Miæunoviæ. On je rekao da oèekuje akrivan, važan i odgovoran novinarski doprinos u zaštiti kulturnih dobara Crne Gore. Predlog zakona o zaštiti kulturnih dobara sadrži konkretna rješenja i instrumente za dinamiènu sanaciju devastiranih kulturnih dobara. “Ustanovljen je novi institucionalni okvir zaštite kulturnih dobara kroz formiranje uprave za zaštitu tih dobara i specijalizovanih ustanova”, rekao je Miæunoviæ. Istièuæi da je osnovna podjela dobara na materijalna i nematerijalma, Miæunoviæ je kazao da se prvi put zaštita nematerijalnih reguliše kroz zakonski okvir. “Zaštita svih vrsta kulturnih dobara uspostavlja se rješenjem koje donosi Uprava, èime je napušteno rješenje da nepokretne spomenike kulture proglašava Skupština Crne Gore”, rekao je Miæunoviæ. “Posebno ako se uzme u obzir da ona to nije uradila od 1991. godine, odnosno Skupština nije stavila pod zaštitu ni jedan nepokretni spomenik kulture”, istakao je Miæunoviæ. Prema Predlogu zakona, mjere zaštite kulturnih dobara podijeljene su u èetiri grupe – preventivne, istraživanje i integralna zaštita i konzervativske mjere. Predlogom je propisano da se zaštita kulturnih dobara finansira iz više izvora, odnosno od strane vlasnika, iz opštih prihoda budžeta, spomenièke rente, prihoda opština, donacija. Uveden je i novi nadzorni institut, kroz inspekcijski nadzor koji sprovodi Ministarstvo. Posebna pažnja, kako je kazao Miæunoviæ, posveæena je i digitalizaciji kulturne baštine. “Javni muzeji i biblioteke osnivaju se kao samostalne ustanove, u sklopu privatno javnog partnerstva”, kazao je ministar kulture. (kraj) mil/del