PODGORICA, 29. januara (Montena-fax) - Prva vanredna sjednica Skupštine Crne Gore poèela je danas, raspravom o sistemskim i tranzicionim zakonima koje je predložila Vlada. Pred poslanicima je devet zakona: Predlog zakona o privrednim društvima, Predlog carinskog zakona, Predlog zakona o carinskoj službi, zatim predloge zakona o radu, o zapošljavanju, zakon o sudovima, Predlog zakona o uèešæu privatnog sektora u vršenju javnih usluga, Predlog zakona o insolventnosti privrednih društava, te Predlog zakona o raèunovodstvu. Još na samom poèeku sjednice, predstavnici Narodne stranke i Socijalistièke narodne partije Vujadin Ðurièanin i Predrag Popoviæ su stavili do znanja da njihovi poslanici neæe uèestvovati u glasanju o onim zakonima koji su, kako istièu, u nadležnosti savezne države, odnosno o predlozima zakona o privrednim društvima, carinskog zakona, zakona o carinskoj službi, zakona o radu i zakona o raèunovodstvu. Poslanici su veæ usvojili Predlog zakona o privrednim društvima. U ime predlagaèa dr Rajko Miloviæ je rekao da se tim zakonom ukidaju društvena preduzeæa i omoguæuje više oblika obavljanja privrednih djelatnosti, skraæuju administrativni postupci, omoguæuje individualno preduzetništvo, ortaèko organizovanje, formirane društava sa ogranièenim odgovornostima i formiranje akcionarskih društava. Taj zakon poèiva na konceptu da svako lice, ili grupa lica, može obavljati privrednu djelatnost uz ispunjenje uslova za obavljanje djelatnosti i uz neogranièenu odgovornost za obaveze stvorene obavljanjem registrovane privredne djelatnosti. Predlog zakona o carinama, je, meðutim, izazvao oštrije suèeljavanje izmeðu predlagaèa i opozicionih poslanika. Potpredsjednik Vlade Žarko Rakèeviæ je naglasio da je tim zakonom primijenjeno evropsko zakonodavstvo, da se strogo vodilo raèuna o uslovima svjetske carinske i svjetske trgovinske organizacije, ali i da se carina ovlašæuje da ne djeluje samo na granièno-carisnkim punktovima, veæ na cijeloj teritoriji Crne Gore. Predrag Drecun (NS) i Radule Raduloviæ(SNP), su pitali na kom ustavnom osnovu se donosi taj Zakon, ocjenjujuæi da je to otvoreno kršenje Ustava SRJ. Tom stavu se pridužio i Vuksan Simonoviæ, koji je podsjetio da “SRJ postoji i da je ona meðunarodni subjekt, a ne Crna Gora. Carine su izvorni prihod savezne države, a ovo što crnogorska vlast radi je tipièna kraða. Ovaj zakon nema ustavni osnov”, kazao je on. Odgovarajuæi Žarko Rakèeviæ je bio decidan: u Ustavu Crne Gore postoji odredba da Crna Gora može donositi i druge akte koji su od interesa za graðane i državu Crnu Goru. On je pitao opozicione poslanike:” kako možete pred graðanima pravdati deset, petnaest ili dvadeset puta veæe savezne carine naprimjer na uvoz ili izvoz sirovina i roba za proizvodnju piva, željeza, èelika, za robe široke potrošnje, itd. Jednostavno, mi ovo radimo u interesu naših graðana”, kaže Rakèeviæ. I raspravu o ovom zakonu Dragan Šoæ je iskoristio da još jednom “upozori” crnogorsku javnost na “Dukljanski fanatizam” odnosno, da je donošenje ovih zakona uzaludan posao “jer æe se za mjesec dana na Crnu Goru i predsjednika Mila Ðukanoviæa, od strane Evropske unije izvršiti pritisak èime, æe ti zakoni postati suvišni”.(kraj)