Almerija, (MINA) – Predstavnici 22 strane ugovornice Barselonske konvencije i njenih protokola usvojili su danas Almerijsku deklaraciju, kojom su identifikovane aktivnosti koje je potrebno preduzeti kako bi se zaštitilo podruèje Mediterana. U Deklaraciji se navodi da klimatske promjene treba ozbiljno shvatiti, kako bi se što prije preduzele mjere za smanjenje njihovih efekata na životnu sredinu mora i priobalnog podruèja Mediterana. Ocijenjeno je da je blagovemeno djelovanje od vitalnog znaèaja za oèuvanje prirodnog bogatstva, biodiverziteta i zaštitu tog podruèja. Navodi se da su instrumenti i propisi koji su predviðeni novim Protokolom o integralnom upravljanju obalnim podruèjem Mediterana (ICZM), relevantni mehanizmi koji æe doprinijeti održivom razvoju priobalne zone Mediteranskog mora i odgovor na klimatske promjene u tom osjetljivom podruèju. Dokumentom je predviðeno da se inicira brza ratifikacija ICZM-a i primijene adekvatne mjere kako bi se harmonizovala zaštita priobalnog podruèja i održivi razvoj sa ekonomskim aktivnostima u tom podruèju. Predviðeno je i da se do 2011. godine identifikuju morske i priobalne vrste i staništa, koje su najosjetljivije na promjene opisane u razlièitim predviðanjima Meðuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i promovišu mjere za uspostavljanje Mediteranske mreže priobalnih i morskih oblasti do 2012. Tokom 15. redovnog sastanka strana ugovornica Barselonske konvencije i njenih protokola prihvaæen je ICZM, koji bi trebalo da bude usvojen 21. januara u Madridu. Španski ministar zaštite životne sredine Kristina Naborna /Cristina Narbona/ vjeruje da æe ICZM biti izuzetno važan za održivo upravljanje Mediteranskim morem i njegovom obalom. Primjena novog Protokola, kojim je predviðena zaštita 46 hiljada kilometara Mediteranske obale, trebalo bi da poène ubrzo, jer je za to potrebno samo šest ratifikacija u parlamentima strana ugovornica Barselonske konvencije. “Novi Protokol ne znaèi mnogo ako se ne primijeni. Zato nam je potreban mehanizam, koji æe podržati Barselonsku konvenciju i pomoæi saradnju država u okviru Mediteranskog akcionog plana(MAP)“, kazao je koordinator MAP-a, Pol Mifsud /Paul Mifsud/. Predstavnici 22 strane ugovornice formirali su i Komitet za ocjenu usklaðenosti sa Barselonskom konvencijom /Compliance Committee/, koji æe pomoæi državama da razmijene iskustva i saraðuju kako bi lakše primijenili pravne instrumente Konvencije. Na konferenciji je razmatran budžet i aktivnosti koje bi trebalo da budu realizovane ove i naredne godine u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja. Saopšeno je i da æe Mediteran biti jedno od podruèja koje æe biti najviše pogoðeno globalnim zagrijavanjem. Prema predviðanjima IPCC-a, koncentracija ugljen dioksida mogla bi da bude gotovo udvostruèena do 2100. godine, sa sadašnjih 380 ppm na 700 ppm. Do kraja vijeka temperatura æe, ukoliko se ispune predviðanja IPCC-a, porasti od tri do èetiri stepena Celzijusa. U veæem dijelu Mediterana biæe smanjena prosjeèna kolièina padavina, kao i broj kišnih dana, dok æe rizik od suša biti znaèajno poveæan. Sniježne sezone u podruèju Mediterana biæe kraæe, a ljeta sa više veoma toplih dana. Do kraja 21. vijeka nivo mora bi, prema meteorološkim predviðanjima, trebalo da poraste za 35 santimetara. Biæe poveæana i temperatura mora, ali æe se ona zagrijavati sporije nego kopno. U ovom periodu biæe poveæan i salinitet mora. U sluèaju poveæanja temperature za dva stepena, predviðanja ukazuju da æe stanovništvo Mediterana biti suoèeno sa nedostatkom vode, odnosno sa manje od 500 metara kubnih po osobi godišnje. Biæe smanjeni poljoprivredni prinosi i lovišta ribe, a rastom temperatura posebno æe biti pogoðene šume. Osim parazita, glavna opasnost za šume biæe požari. Klima je osnovna komponenta kada turisti biraju destinaciju u kojoj æe provesti odmor, pa bi tako poveæanje ljetnjih temperatura i toplotni udari mogli uticati na to da Mediteran postane manje atraktivan za turiste. Prema predviðanjima, poveæanje temperature za jedan stepen do 2050. godine mogao bi uticati na smanjenje broja turista, koji æe posjetiti zemlje južnog Mediterana, za deset odsto. (kra) del/gop