Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojio je danas predloge izmjena i dopuna finansijskih planova šest regulatornih agencija za ovu godinu, u dijelu koji se tièe smanjenja zarada. Odbor je usvojio jednoglasno predlog izmjena i dopuna finansijskih planova Regulatorne agencije za energetiku (RAE), agencija za ljekove i medicinska sredstva, elektronske medije i poštansku djelatnost (EKIP), nadzor osiguranja kao i Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), dok je kod usvajanja izmjena finansijskog plana Agencije za elektronske medije (AEM), poslanik Socijalistièke narodne partije (SNP), Srðan Miliæ, bio uzdržan. Predstavnici svih šest regulatora, koji su danas prisustvovali sjednici, dostavili su Odboru predloge izmjena i dopuna finansijskih planova na osnovu ocjena i stavova koje je to parlamentarno tijelo jednoglasno utvrdilo i dostavilo regulatorima, a koje se tièu smanjenja zarada. Ukupna godišnja ušteda na raèun smanjenja zarada kod šest regulatornih agencija iznosi 662,75 hiljada EUR, što je, kako smatraju u SNP-u, snaèajan uspjeh Odbora. Predsjednik Odbora i poslanik SNP-a, Aleksandar Damjanoviæ, kazao je da æe napraviti dopis predsjedniku parlamenta, Ranku Krivokapiæu, da u dnevni red sjednice Skupštine, koja je zakazana za 10. april, uvrsti izmjene i dopune planova kako bi poèeli da se primjenjuju odmah nakon plenuma. „Veæ je prošlo tri mjeseca da regulatorni organi rade po starom“, podsjetio je Damjanoviæ. Regulatori su imali obavezu da koriguju zarade zaposlenih i sve ostale troškove na nivou državne uprave, ali taj posao nijesu u januaru odradili do kraja. Odbor je u predlogu ocjena i stavova, prema kojem su regulatori uskladili plate, predložio da se zarade rukovodilaca regulatornih agencija ogranièe na najviše dvije i po prosjeène zarade u državi u prošloj godini. Miliæa je interesovala realizacija skupštinskih zakljuèaka od 28. decembra prošle godine, posebno informacija da li je Vlada dostavila analize politika zarada i potrošnje na nivou lokalnih samouprava, kao i u javnim preduzeæima i akcionarskim društvima u kojima je veæinski vlasnik država, kao i da li je dostavila predlog mjera u cilju racionalizacije potrošnje. „Rok za sve ovo je bio 31. mart“, podsjetio je Miliæ. Pomoænik ministra finansija, Nikola Vukiæeviæ, rekao je da je izrada analiza u završnoj fazi i da æe vrlo brzo biti dostavljene. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Ðukanoviæ iskoristio je prisustvo predsjednika Odbora RAE, Dragutina Martinoviæa, da ga pita kako je cetinjskoj kompaniji Montenegro Bonus regulator uspio da izda licencu za snabdjevaèa strujom za svega èetiri dana. „Što æe Crnoj Gori dva državna snabdjevaèa elektriènom energijom? Vaše objašnjenje da je to zato da se pojaèa konkurentnost, to veze s mozgom nema. Tu se radi o sljedeæem: Šef režima je naredio da Kombinat aluminijuma (KAP) mora da dobija struju i vi to izvršavate“, tvrdi Ðukanoviæ. On smatra da je to jedinstven sluèaj da neka država ima dva državna snabdjevaèa. „Šta æemo ako sad krene još prodavnica pa veleprodaja pa maloprodaja, svi oæe da budu snabdjevaèi?“, pitao je Ðukanoviæ. Martinoviæ je odgovorio da je „trebalo malo pogledati papire“, posebno jer je Ðukanoviæ na poziciji da to može uraditi jer radi u firmi koja je jedan od energetskih subjekata. „Kada su u pitanju dva snabdjevaèa, kamo sreæe da ih ima više. Radi se o javnom snabdjevaèu to je Elektroprivreda (EPCG), a ovo je snabdjevaè. Snabdjevaèa u Crnoj Gori može biti koliko god hoæete“, objasnio je Martinoviæ. Odbor je danas završio raspravu o predlogu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koji se odnosio na pooštravanje kazni odnosno podizanje minimalnog nivoa kaznenih odredbi, ali se o njemu nije izjasnio. Pomoænik ministra finansija, Nikola Vukiæeviæ, objasnio je da se izmjene napravljene u sklopu Vladinih mjera za suzbijanje sive ekonomije, koje je donijela nadležna Komisija i da se ne radi o kljuènim sistemskim izmjenama. “Sistemske izmjene su predviðene za èetvrti kvartal i one æe biti usmjerene u usklaðivanju sistemskih odredbi zakona o PDV-u, sa evropskim standardima”, rekao je Vukiæeviæ. On je naveo da æe se pred Skupštinom tokom godine pojaviti potpuniji tekst koji æe tretirati kompletan zakon, poreske stope i odreðene odredbe koje treba usaglasiti. Poslanik DF-a, Nebojša Medojeviæ rekao je da ta partija neæe glasati za izmjene predloženog zakona, jer smatraju da æe on donijeti samo kontraefekte. Poslanik Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojaniæ, kazao je da nije problem u zakonima veæ u njihovoj primjeni. On je rekao da represivne metode neæe u toj oblasti puno pomoæi i da poveæanje kazni neæe doprinijeti boljoj naplati PDV-a. “Prethodnih godina prilièno je bio zapušten poreski sistem i naplata poreskog duga koji trenutno iznosi 350 miliona EUR”, poruèio je Bojaniæ i dodao da æe pooštravanje kazni donijeti još veæe probleme za mala i srednja preduzeæa. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jeliæ, ocijenio je da je kaznena politika u nekim segmentima bila dosta potcijenjena, jer se nekim poslodavcima više isplatilo da plate kaznu i nakon toga nastave da posluju u zoni sive ekonomije, posebno kada je u pitanju zapošljavanje. U SNP-u se pitaju koliko je do sada plaæeno kazni po osnovu postojeæih zakonskih odredbi i da li su firme plaæale kazne ili ne. “Šta je sa 350 miliona EUR poreskog duga? Da li ste i u kojem obimu kontrolisali firme koji u svom mjeseènom izvještaju o plaæanju PDV-a zaokruže da ne traže povraæaj PDV-a?”, pitao je Miliæ. Miliæ se ne slaže sa tim da treba da postoji oslobaðanje od PDV-a, koje god da je velièine firma. “Svi moramo da plaæamo porez”, poruèio je Miliæ. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehoviæ, koji je zajedno sa još tri èlana Odbora, èlan Vladine Komisije za suzbijanje sive ekonomije, smatra da je neophodno rješavanje problema nelikvidnosti na sistemski naèin. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, predviðeno je poveæanje novèanih kazni za preduzeæa koja kupcu ne izdaju fiskalni raèun, ne podnesu obraèun PDV-a i ne iskažu gotovinski promet preko poreske registar kase, na tri do deset hiljada EUR. Za te prekršaje su do sada bile predviðene novèane kazne od hiljadu do šest hiljada EUR. Izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, predviðeno je poveæanje novèanih kazni za iste prekršaje za preduzetnike, sa 700 EUR do tri hiljade EUR, na hiljadu do èetiri hiljade EUR. Predloženo je i poveæanje minimalne novèane kazne za preduzeæa koja, izmeðu ostalog, ne obraèunaju ili nepravilno obraèunaju PDV i ne uplate ga u propisanom roku, sa dosadašnjih 1,5 hiljada EUR na šest hiljada EUR, dok je maksimalni iznos zadržan na 20 hiljada EUR. Za istu vrstu prekršaja poveæane su minimalne novèane kazne za preduzetnika sa hiljadu na dvije hiljade EUR. Odbor je predložio Skupštini i da usvoji Predlog izmjena zakona o isplati deviznih sredstava graðana položenih kod Dafiment banke Beograd i Banke privatne privrede Podgorica položenih preko preduzeæa Jugoskandik sa amandmanom poslanika DPS-a, Zorana Jeliæa i Željka Aprcoviæa, koji je Vlada prihvatila, da se graðanima produži rok za dostavljanje prijava do 31. jula. (kraj) jlb/bvm