Podgorica, (MINA) – Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama koji bi, kako je saopšteno, trebalo da omoguæi mnogo veæu efikasnost u toj oblasti. Predsjednik Meðuresorske radne grupe za izradu Predloga zakona Tomo Miljiæ kazao je da je cilj tog akta da u novu regulativu ugradi standarde i principe koji su sadržani u konvenciji Savjeta Evrope (SE) o pristupu službenim dokumentima, koju je Crna Gora potpisala. „I da propiše takve mehanizme zaštite koji æe obezbjeðivati dosljednu primjenu zakona, odnosno otklanjanje svih problema koji s se javljali u primjeni dosadašnjeg“, rekao je Miljiæ novinarima nakon sjednice Vlade. Prema njegovim rijeèima, cilj je i uspostavljanje ravnoteže izmeðu i zakona o zaštiti podataka o liènosti i o tajnosti podataka, kao akata koji, kako je naveo, regulišu praktièno dijametralno suprotna pitanja. Miljiæ je kazao da su, polazeæi od tih ciljeva, u novom zakonu odreðena rješenja iz postojeæeg znaèajno unaprijeðena, a istovremeno su uvedena i neka nova. „Meðu najznaèajnijim novinama je proaktivni pristup informacijama, što znaèi da æe organi vlasti biti obavezni da redovno objavljuju veoma širok spektar informacija koje su znaèajne za javnost“, rekao je on. Miljiæ je pojasnio da neæe biti potrebno da se graðani ili drugi zainteresovani subjekti posebnimn zahtjevima obraæaju za pristup informacijama, nego æe one biti objavljivane na internet stranici organa u odreðenom roku od njihovog donošenja, tako da æe biti dostupne izuzetno širokom krugu ljudi. On je kazao da je režim ogranièenja, odnosno izuzetaka od pristupa informacijama, izuzetno pojednostavljen i liberalizovan u odnosu na princip slobodnog pristupa informacijama. „Znaèi, mnoga ogranièenja koja su ranije bila enumerativno postavljena, sada su savim drugaèije definisana, i to otvara veoma široku moguænost za pristup informacijama“, tvrdi Miljiæ. On je rekao da su ogranièenja postavljena u odnosu na odreðene interese koji su prepoznati kao vitalni meðunarodnim standardima, i u odnosu na privatne, odnosno državne interese. Prema njegovim rijeèima, jedan od tih interesa je zaštita privatnosti liènosti. „Tu je napravljena dobra formulacija, jer æe se podaci o liènosti izuzetno dobro štititi i zakonom o zaštiti podataka o liènosti i ovim zakonom, sa posebnim izuzetkom u odnosu na odreðene informacije koje se odnose na javne funkcionere i one koje su u vezi sa tim povezane sa korišæenjem javnih sredstava“, precizirao je on. Time æe se, kako je naveo, otvoriti moguænost za razna istraživanja za praæenja rada nosilaca javnih funkcija i kontrolu njihovog rada. Miljiæ je kazao da su ostali interesi bitni za državu, kao što su bezbjednost zemlje, odbrana, spoljna, monetarna i ekonomska politika, stavljeni pod moguænost zaštite od objavljivanja informacija samo ako su te informacije klasifikovane, odnosno ako su u skladu sa posebnim zakonom oznaèene odreðenim stepenom tajnosti. „Inaèe, u svim ostalim sluèajevima, one moraju biti dostupne“, naglasio je on. Predviðena su, kako je kazao, i odreðena ogranièenja u odnosu na prevenciju istrage, otkrivanje i gonjenje kriviènih djela i kriviènih postupak „u smislu gdje bi se objavljivanje tih informacija negativno odrazilo na te procedure do završetka postupka“. „Još jedan zaštiæeni interes je kada je rad organa u toku, odnosno kada je potrebno zaštititi neku internu komunikaciju do donošenja odreðenih rješenja, odluka i stavova“, dodao je Miljiæ. Kao posebni interes je, prema njegovim rijeèima, prepoznata i zaštita trgovinskih i drugih ekonomskih interesa u odnosu na pitanja koja se odnose na konkurenciju na tržištu, i na ono što je bitno za zaštitu poslovne tajne u odnosu na podatke koji predstavljaju pravo intelektualne svojine. Miljiæ je naglasio da je zakonom izuzetno poboljšana zaštita podnosilaca zahtjeva u odnosu na nepravedne odluke organa vlasti po njihovim zahtjevima. „Predvidjeli smo da se protiv svih rješenja i odluka po zahtjevima može izjaviti žalba jedinstvenom organu koji je odvojen od izvršne vlasti i ima kapaciten nezavisnog nezavisnog nadzornog organa, a to je Agencija za zaštitu liènih podataka i pristup informacijama“, kazao je on. S te strane je, kako je naveo, obezbijeðena puna objektivnost. „Dobra strana je što su tom tijelu data posebna ovlašæenja i ono æe po svim žalbama moæi meritorno da odluèuje, tako da neæe biti potrebe da se predmeti vraæaju na ponovni postupajk i da se vrte u krug. Naravno, predviðena je i inspekcijska kontrola po dubini i prekršajna odgovornost“, precizirao je Miljiæ. On je kazao da je novina i cjelovito praæenje i analiziranje stanja u toj oblasti. „Predviðeno je voðenje jedinstvenog informacionog sistema praæenja pristupa informacijama, u koji æe se slivati svi podaci poèev od organa vlasti koji su dužni da postupaju po zakonu, do podnesenih zahtjeva, donijetih rješenja, žalbi, sudskih odluka“, naveo je Miljiæ. Taj informacioni sistem æe, kako je pojasnio, voditi Agencija kao drugostepeni organ, tako da æe se kod nje slivati svi podaci. Miljiæ je naglasio da su kazne za nepoštovanje zakona izuzetno visoke, i da je obezbijeðen i inspekcijski nadzor. „Mislim da ovaj zakon unosi mnogo više efikasnosti u ovu oblast koja je veoma bitna za graðane, novinare i sve subjekte“, ocijenio je on. Miljiæ je kazao da su Meðuresorsku grupu za izradu Predloga zakona èinili predstavnici Vlade, nevladinog sektora i meðunarodnih organizacija, uz podršku meðunarodnih eksperata, naroèito Evropske i Venecijanske komisije, SE i OEBS-a. (kraj) gop