Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori se poveæao broj žalbi kandidata koji su bili prvorangirani za posao u državnim organima, a nijesu dobili zaposlenje, pa je potrebno bliže regulisati tog diskreciono pravo starješina državnih organa, smatraju u Institutu alternativa (IA). Kako bi se ogranièila zloupoteba diskrecija starješina državnih organa prilikom izbora državnih službenika i namještenika, iz IA su pozvali Vladu da ispoštuje preporuku, koju su formulisali u okviru prvog monitoring izvještaja o zapošljavanju i napredovanju u državnim organima. "I da posebnim smjernicama jasno definiše razloge zbog kojih najbolje ocijenjeni kandidat ne mora biti izabran na radno mjesto u državnoj upravi", naveli su iz te organizacije. Od najmanje 130 žalbi podnijetih protiv odluka o izboru državnih službenika i namještenika tokom prošle godine, njih 26 je podnijeto Komisiji za žalbe zato što nije izvršen izbor prvorangiranih kandidata, pokazalo je istraživanje IA, u okviru projekta “Državna uprava: Jednaka za sve”, koji finansira Ambasada SAD. Milena Miloševiæ iz te nevladine organozacije, rekla je da je usvojeno 17 žalbi. Prošle godine, prema nalazima IA, nije bilo žalbi koje su se odnosile na neizbor najbolje ocijenjenih kandidata. »Podsjetimo, jedna od kljuènih novina Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je poèeo da se primjenjuje u januaru 2013. godine, bila je upravo obaveza zapošljavanja prvorangiranih kandidata. Samo izuzetno i uz obrazloženje, starješina državnog organa, nakon obavljenog intervjua, može izabrati drugog kandidata«, navela je Miloševiæ. Meðutim, dodala je, odluke o žalbama upuæuju na to da starješine nijesu dovoljno ubjedljivo argumentovale odluke, kojima nijesu izabrale prvorangirane kandidate. Miloševiæ je ukazala da je èest sluèaj da starješina navede da je samo na osnovu usmenog intervjua izvršio izbor drugog kandidata, bez dodatnog preciziranja razloga. »Analizirane žalbe i odluke o žalbama upuæuju i na nerazumijevanje zakonskih odredaba, koje propisuju da, prilikom zapošljavanja u državnoj upravi, treba voditi raèuna o srazmjernoj zastupljenosti manjina i o rodno balansiranoj zastupljenosti«, rekla je Miloševiæ. Prema njenim rijeèima, u pet sluèajeva, iako nijesu bili prvorangirani, izabrani su kandidati manjinske nacionalne pripradnosti, uz obrazloženje da se, prilikom donošenja odluke o izboru, vodilo raèuna i o srazmjernoj zastupljenosti manjina. Miloševiæ je pojasnila da su tri žalbe protiv takvih odluka o izboru su usvojene uz obrazloženje da Zakon o državnim službenicima i namještenicima ne propisuje davanje prednosti kandidatima samo po osnovu pripadanja manjinskoj nacionalnoj zajednici. Takoðe, jedan kandidat se žalio da je bio bolje rangiran od izabranih, ali i da nije ispoštovana odredba o rodnoj ravnopravnosti, jer su "svi izabrani kandidati ženskog pola". »U nekoliko sluèajeva, prvorangirani kandidati su se žalili da nijesu izabrani zbog procjene starješina da se neæe zadržati na datom radnom mjestu zbog daljih ambicija za profesionalnim razvojem, što je u direktnoj suprotnosti sa principom zapošljavanja i napredovanja na osnovu zasluga«, kazala je Miloševiæ. (kraj) mib/žug