Podgorica, (MINA) – Uvoðenje institucije povjerenika najvažnija je izmjena koju treba unijeti u Zakon o slobodnom pristupu informacijama (ZOSPI), smatraju u Asocijaciji mladih novinara (AMN). Ta nevladina organizacija (NVO) pripremila je Predlog izmjene i dopune ZOSPI, koji je danas prezentovala na okruglom stolu u Podgorici. Izvršni direktor AMN Boris Darmanoviæ precizirao je da bi povjerenik imao šira ovlašæenja od ombudsmana, tako što bi mogao da naloži davanje na uvid informacija i kazni organ vlasti ukoliko namjerno ne sprovodi Zakon, što je do sada bio veliki problem u implementaciji tog akta. »U sluèajevima gdje ni to ne bi pomoglo, povjerenik bi – prema našoj zamisli, imao pravo da uðe u prostorije organa vlasti, uzme traženu informaciju i da je na uvid podnosiocu zahtjeva«, kazao je Darmanoviæ. On je pojasnio da je u svim pravnim sistemima zadnja odluka Suda, ali bi u ovom sluèaju odluèivao po žalbi organa vlasti zbog štete koja bi, eventualno, nastala davanjem informacije po nalogu povjerenika. »To je velika razlika, jer je do sada graðanin morao da pokreæe postupak kod Suda, što je komplikovano«, rekao je Darmanoviæ. Na okruglom stolu ocijenjeno je da su dvije godine kratak period za ocjenu Zakona i njegove implementacije, ali da je »napredak evidentan«. Prema rijeèima predstavnika Ministarstva kulture, sporta i medija Željka Rutoviæa, »kapitalno dobra strana dosadašnje primjene Zakona je da je slobodan pristup informacijama u Crnoj Gori stekao punoljetstvo«. »Slobodan pristup informacijama u Crnoj Gori više nije tabu. U poèetku je postojala nedoumica - da li je to parekselans medijsko, a sada postaje jasno da je to graðansko pravo«, pojasnio je on. Rutoviæ je podsjetio da neke zemlje »decenijama kubure sa primjenom zakona o slobodnom pristupu informacijama«, a da je crnogorski ocijenjen kao jedan od najboljih u regionu. Prostor za napredak u primjeni Zakona on vidi u »liènoj spoznaji da sami zakon nije u dovoljnoj mjeri iskorišæen od graðana, kojima je namijenjen«. Rutoviæ je ocijenio da je mana u implementaciji Zakona to što »nije bilo senzibiliteta pri izboru osoba u organima vlasti koje su zadužene za referat slobodnog pristupa informacijama«. »U lokalnoj samoupravi gubi se dah Zakona. Tu je u sljedeæoj etapi potrebno pojaèati aktivnosti, kako bi lokalna samouprava imala isprofilisaniji odnos prema Zakonu, a samim tim i prema graðanima«, smatra on. Rutoviæ je kazao da je to za Crnu Goru »mentalitetsko pitanje«, odnosno posljedica prelaska iz »kulture tajnosti u potpunu kulturu javnosti«. On je ocijenio da ima dovoljno prostora da odreðena rješenja u Zakonu budu kvalitetno unaprijeðena. Pravni savjetnik AMN Jovan Poleksiæ kazao je da se u posljednjih nekoliko mjeseci iskristalisala podjela organa vlasti na one koji odgovaraju na zahtjeve graðana o pristupu informacijama, one koji ne odgovaraju i na one koji odgovaraju neadekvatno. »Zakon je dovoljno dobar za organe koji imaju dobru volju da primjenjuju njegove odredbe i izaðu u suret zahtjevima graðana«, rekao je on. Meðutim, kako je kazao, oko 40 odsto organa vlasti i dalje »æuti« na zahtjeve o pristupu informacijama. »Zakon je postavljen tako da se lako ulazi u sudsku proceduru, ali se time stvari vraæaju na poèetak jer se nakon podnošenja žalbe èeka najmanje pola godine na sljedeæi korak«, naveo je Poleksiæ. Prema njegovim rijeèima, jedan od najveæih problema je što se kaznene odredbe Zakona ne primjenjuju. »Ništa se ne dešava, a niko ne snosi posljedice«. Poleksiæ je kazao da bi zbog svega toga najznaèajnija izmjena Zakona bila uvoðenje službe povjerenika. »Njega bi birali poslanici u Skupštini na šest godina, a imao bi pravo na dva mandata«. Bitno je, kako je kazao, proširiti listu obaveza organa vlasti, koji bi trebalo da saèine spisak informacija koje su dužni da daju, èime bi se smanjila »njihova zatrpanost zahtjevima graðana«. »Naroèito je bitno olakšati pristup informacijama koje upuæuju na postojanje korupcije, neovlašæeno korišæenje javnih sredstava, zloupotrebu ovlašæenja, ugrožavanja životne sredine i sliène pojave«, naveo je on. On smatra da treba obezbijediti i da osoba koja pruži takve informacije uz saglasnnost sa nadležnim organom, ne može snositi posljedice. AMN se zalaže da se o testu štetnosti – odnosu eventualne štete koja bi nastala objavljivanjem informacije i interesa javnosti da zna - odluèuju Vlada i Zajednica opština, u zavisnosti da li je organ vlasti odgovoran Vladi ili lokalnoj samoupravi. Izmjene Zakona koje predlaže ta NVO tretiraju i troškove vezane za dobijanje informacija, kao i ogranièenja prema podnosiocima zahtjeva koji zloupotrebljavaju svoje pravo. AMN æe u narednih mjesec, nakon izbora novog resornog ministra, predati Predlog izmjena ZOSPI Ministarstvu kulture, sporta i medija, kao instituciji koja je predložila aktuelni Zakon. »Dosadašnje reakcije na naš Predlog bile su pozitivne, vidjeæemo šta æe biti ubuduæe. U svakom sluèaju, iskoristiæemo sva raspoloživa pravna sredstva da se te izmjene uvrste u ZOSPI«, poruèio je Darmanoviæ. (kraj) gop/tmi