Kotor, (MINA-BUSINESS) – U radu uzgajališta školjki, bez aktivnije državne i pomoæi institucija, teško se može postiæi njihova rentabilnost, ocijenili su uzgajivaèi sa prostora Kotora, od kojih neki najavljuju i moguænost odustajanja od tog posla. Vlasnik „Školjki Boke” Nevres Ðeriæ, ukazao je na, kako je rekao, štetu prièinjenu tom uzgajalištu od oko pet hiljada EUR, uzrokovanu nedavnim nevremenom, kao i na potrebu formiranja distributivnog centra koji bi pomogao pri otkupu, skladištenju i plasmanu ovog proizvoda na domaæe i inostrano tržište. U nevremenu krajem januara jak južni vjetar prièinio je štetu veæem broju uzgajališta školjki u regionu. „Izmeðu ostalog, posljedice su bile pomjeranje sidrišta, uništenje zasada školjki, radnih platformi, noseæih i veznih konopa, radnih barki splavova i plutajuæih bova“, kazao je Ðeriæ agenciji MINA. On je dodao da je današnja bura isto tako opasna po infrastrukturu i proizvod i da se nevremena praæena visokim talasima odražavaju na plantaže, sidrišta, konope, vezove, bove, otresanje plodova sa pletenica pripremljenih za konzumni period koji poèinje od maja. Ðeriæ je prvi u Crnoj Gori prije nekoliko godina poèeo sa uzgajanjem te školjke sa namjerom da, s obzirom na lokalitet, odnosno blizinu rijeke Ljute, kao i visoke standarde u proizvodnji , ona bude prepoznata kao crnogorski brend. Kada je rijeè o šteti, on je kazao da se obraæao ribarskom inspektoru, ali i da je skeptièan kada je moguænost državne pomoæi u pitanju. „Do sada mi je samo jednom pružena minimalna pomoæ koju školjkari sa razlogom oèekuju jer su ipak dio poljoprivrede i turizma“, dodao je on. „`Plavoj njivi` se još ne pridaje puno znaèaja. Ovaj bitan resurs je zanemaren i zapostavljen, pa se nadam da æe se to napokon shvatiti. Meðutim, bez pomoæi institucija teško da možemo naprijed, a štetu æu teško nadoknaditi, jer je za procjenu neophodno obezbijediti ronioca koji bi vidio u kakvom su stanju patenti i naprave na veæoj dubini“, rekao je Ðeriæ. On je naveo da su uzgajivaèi školjki zaboravljeni i u procesu proizvodnje, stimulacija i povlastica. Ðeriæ je ukazao i na èinjenicu da su za trenutnu situaciju krivi i sami uzgajivaèi koji bi, smatra, trebalo još ozbiljnije da priðu poslu, sprovodeæi ekološke principe, standarde i održivi razvoj. On navodi da se od ove godine sprovodi i monitoring školjki, koji finansira Evropska unija, pa æe se dobijati rezulatati koji æe u potpunosti predstaviti taj proizvod. „Do sada naše nadležne isntitucije nijesu shvatile da smo mi znaèajna oblast koja je, inaèe, kvalitetnije podržana u zemljama okruženja kroz stimulacije, povlastice i osiguranja. Ovdje osiguranje ne postoji, iako Ministarstvo poljoprivrede poziva da osiguramo proizvodnju. Ne znam da li je ijedan uspio da to uradi“, naveo je Ðeriæ, koji je samo za konzumne periode u 2014. i 2015. predvidio izmeðu 30- 45 tona mušulja i od 200 do 300 hiljada ostriga. Meðutim, kako je saopštio,realizacija nije ni na nivou deset odsto, a pitanje je, kako je dodao, i da li æe zbog aktuelnh problema biti i tolika. Ðeriæ je rekao da, iako po standardima za tu djelatnost primjenjuje ASA principe na samom uzgajalištu i ima veterinarski broj registrovan za prodaju, još ne posjeduje izvoznièke brojeve, a time ni moguænost izvoza. „Za to smo krivi i mi uzgajivaèi jer nismo dovoljno organizovani u obraæanju državi, koja sa druge strane još nije svjesna kakav proizvod ima“, kazao je on. Vlasnik uzgajališta na Dražin Vrtu Miloš Grubaèeviæ, koji uglavnom proizvodi mušulje, kazao je da se tim poslom bavi skoro 20 godina, ali i da ne oèekuje neku znaèajniju pomoæ države. „Bez te pomoæi male su nam šanse. Posljednje jugo bilo je neviðeno. Bavim se ronjenjem, ali ovako nešto još nisam vidio. Sve se zamrsilo, a otrešeno je oko tri do èetiri tone školjki“, kazao je on. Grubaèeviæ je rekao da mu jeu nevremenu nedavno slomljena barka i da æe se obratiti Ministarstvu poljoprivrede. „Ali od traženja pomoæi nema neke svrhe jer smo se do sad obraæali 100 puta, i nikad ništa. Kada je rijeè o plasmanu on je slab jer ovdje vrijedi zakon jaèeg“. (kraj) pen/boj