Podgorica, (MINA) - Skupština Crne Gore trebalo bi uskoro da razmatra Predlog zakona o maloljetnièkom pravosuðu, najavljeno je danas na okruglom stolu o tom zakonskom aktu. Šef operativnog sektora u Delegaciji Evropske (EK)komisije u Crnoj Gori Nikola Bertolini smatra da treæa javna rasprava o Nacrtu znaèi korak bliže usvajanju tog zakona u parlamentu. Bertolini je naveo da je Evropska unija (EU) svjesna odgovornosti promovisanja i zaštite prava djeteta. U izradi nacrta uèestvovala je delegacija EK, kao i predstavnici UNICEF-a. Ministar pravde Miraš Radoviæ kazao je da je izradi Zakona prethodila analiza postojeæeg normativnog okvira i institucionalnih kapaciteta u oblasti maloljetnièkog pravosuða. »Koja je pokazala da je zakonodavstvo i praksu nužno usaglasiti sa meðunarodnim pravom, prije svega sa konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih nacija«, naveo je Radoviæ. On je objasnio da Zakon predviða da sankcije prema maloljetniku moraju biti zasnovane na naèelima socijalne integracije i prevencije vršenja kriviènih djela u buduænosti. »U postupcima prema maloljetnim poèiniocima kriviènih djela treba dati primat alternativnim mjerama, u odnosu na klasiène kriviène sankcije«, rekao je on. Prema njegovim rijeèima, vaspitni nalozi imaju moguænost šire primjene, jer su adekvatniji od klasiènog kriviènog postupka, a predviðene su hitne procedure u cilju integrisanja maloljetnika u sukobu sa zakonom. Radoviæ je objasnio da u tim sluèajevima lišenje slobode treba da bude izuzetna mjera, dok je naglašena i potreba da se ojaèaju institucije i organi koji sprovode kriviène procedure i pružaju psihosocijalnu podršku. Prema njegovim rijeèima, postoje praktièni pokazatelji da se koncept može prilagoditi društvenim prilikama u crnoj Gori. »U dosadašnjem periodu može se govoriti da je u manje od jedan odsto sluèajeva bila izreèena zavodska mjera prema maloljetnim izvršiocima kriviènih djela«, rekao je on. Šefica predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Nola Skiner navela je da æe usvajanje zakona predstavljati rezultat projekta reformi maloljetnièkog pravosuða. »Taj projekat u vrijednosti od 500 hiljada EUR finansirala je EU«, kazala je Skiner. Ona je dodala da je rad na kapacitetima važan dio projekta, i u tom cilju nedavno je organizovano specijalno obrazovanje za 44 socijalna radnika i osam studenata Fakulteta politièkih nauka. Iz Ministarstva pravde su naveli da su izvršene odreðene revizije u skladu sa primjedbama struènjaka, kao i da su se u Nacrtu našle preporuke iz 2008. godine. Kao primjer promjene u Nacrtu, u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje, iz Ministarstva su naveli da sada postoji sedam vrsta vaspitnih naloga, a ne pet, kao ranije. Vrhovni državni tužilac Ranka Èarapiæ sugerisala je odreðene promjene koje bi zakonodavac trebalo da uzme u obzir. Ona navodi da bi se uvijek založila za alternativne mjere kada su sankcije u pitanju. Èarapiæ je kazala i da se njena primjedba odnosi na pravo tužioca na oportunitet za krivièna djela, koje može ostvariti uz saglasnost sudije za maloljetnike. Ona smatra da bi tužiocu trebalo dati pravo da primjenjuje oportunitet za djela koja predviðaju kaznu zatvora do pet godina, ili bi trebalo dati pravo na oportunitet za kazne do osam godina, ne uslovljavati tužioca traženjem bilo kakve saglasnosti od sudije za maloljetnike. Ona je dala primjedbu i na odredbu kojom se propisuje da æe maloljetnike u izviðaju iskljuèivo saslušavati državni tužilac za maloljetnike. »Bojim se da æe to, ako bude iskljuèivo rješenje u toj fazi, a zakon odmah po usvajanju stupi na snagu, tužiocima predstavljati dodatno optereæenje«, kazala je Èarapiæ. Ona je predložila moguænost da uz tužioca, maloljetnika može saslušati i policajac. »Jer æe i oni proæi specijalizaciju, kako je to zakonom predviðeno«, zakljuèila je Èarapiæ. (kraj) boj/djs