Podgorica, (Montena-business) – Predlog zakona o porezu na dodatu vrijednost poveæaæe budžetske prihode i konkurentnost domaæih proizvoðaèa efikasnijim sakupljanjem poreza i usaglašavanjem sa uobièajenom evropskom poreskom praksom. Ministarstvo finansija predstavilo je juèe ovaj predlog èlanovima Vlade i meðunarodnim finansijskim efektima u okviru prezentacije predstojeæe poreske reforme. Porez na dodatu vrijednost æe se obraèunavati u svim fazama prometa oporezivih proizvoda i usluga. On se obraèunava na uvoz proizvoda u Crnu Goru, dok æe izvoz biti oporezovan takozvanom nultom stopom. To znaèi da æe se plaæeni porez na proizvode, rad i usluge koji se koriste u proizvodnji vraæati obvezniku, èim æe njegovi proizvodi biti meðunarodno konkurentniji. »Predmet poreza na dodatu vrijednost æe biti sav promet proizvoda i usluga u Crnoj Gori od strane poreskog obveznika u toku njegovih poslovnih aktivnosti«, istakli su autori pregleda ovog zakona. Kako se navodi, prednosti poreza na dodatu vrijednost su oslobaðanje izvoza od poreskog optereæenja, efikasnija poslovna praksa i poreska administracija, koja upuæuje na postojanje sive ekonomije. Zalihe proizvoda nijesu optereæene ovim porezom, što omoguæava lakše razvijanje poslovnih aktivnosti. Ovaj porez æe plaæati obveznici koji se bave proizvodnjom, preradom, trgovinom, uslužnim djelatnostima, rudarstvom, poljoprivredom, korišæenjem imovine i imovinskih prava, kao i svi uvoznici proizvoda preko odreðenog praga prodaje. Prag za naplatu poreza biæe odreðeni nivo godišnjeg prometa, koji je još predmet rasprave. »Lice koje obavlja neku od ovih djelatnosti sa godišnjim prometom višim od odreðenog praga mora se kod Direkcije javnih prihoda registrovati kao poreski obveznik«, istakli su autori pregleda zakona. Obveznici poreza na dodatu vrijednost obraèunavaju ovaj porez prilikom prodaje proizvoda i usluga, a zatim odbijaju porez koji su platili na njihovu nabavku. Poreski bilansi se mjeseèno predaju Vladi, a rezultat je da se poresko optereæenje prenosi na konaènog potrošaèa. U sluèaju izvoza proizvoda, porez se prenosi na izvoznika. Prema predloženom zakonu, porez na dodatu vrijednost æe se obraèunavati u trenu nastanka oporezive transakcije. To je obièno dan kada je izdat raèun za obavljenu transakciju ili kada su proizvodi otpremljeni, a poslovi ili usluge obavljeni. Ovaj porez se ne plaæa na bankarske i finansijske usluge, novèanice i kovanice, proizvode i usluge u zdravstvu i predškolskom obrazovanju. Ako je porez na njihovu proizvodnju veæ plaæen on se ne može povratiti. Predmet daljeg razmatranja biæe broj poreskih stopa koje æe primjenjivati ovaj zakon. »Meðunarodna praksa favorizuje samo jednu stopu, što pojednostavljuje prijavu poreza i broj proizvoda koji se mogu svrstati u više kategorija. Više stopa omoguæilo bi olakšice za odreðene proizvode», navodi se u pregledu. Predloženi zakon o porezu na dodatu vrijednost je jedan od osnovnih preduslova za prikljuèivanje Evropskoj uniji. Kako je navedeno, zbog tretiranja uvoza i izvoza neophodno je, zbog njegove primjene, razmotriti prirodu buduæih odnosa sa Srbijom. Autori pregleda su istakli da je nacrt zakona o porezu na dodatu vrijednost revidirao i Meðunarodni monetarni fond èiji su eksperti istakli da je »dobro napisan i korektno pokriva sve važne oblasti«. (kraj) af/bd