Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Zanatstvo, poljoprivreda i turizam treba da budu glavni nosioci razvoja Crne Gore, pri èemu je neophodno razvijati programe podrške za mikro, mala i srednja preduzeæa, ocijenio je izvršni direktor Zanatsko-preduzetnièke komore, Boris Marðonoviæ. On je kazao da Crna Gora ima velike potencijale, ali nema dovoljne organizacije i umreženosti. “Ako želimo održiv razvoj i blagostanje za sve graðane Crne Gore, moramo poèeti sa strateškim reformama i razvijati programe podrške za mikro, mala i srednja preduzeæa. Njih treba njegovati na poseban naèin, jer su ona kièma svake privrede”, rekao je Marðonoviæ agenciji Mina-business. Poveæanjem broja domaæih proizvoda i usluga, kvaliteta, kolièine i kanala prodaje i distribucije, smanjiæe se, kako je dodao, zavisnost od uvoza i dobiæe se proizvodi i usluge koji mogu da se razmijene na meðunarodnom tržištu. “Visoki trgovinski deficit je posljedica duge tranzicije i nije ekskluzivan problem Crne Gore. Mnogo je veæi problem u tome što se još nijesmo dovoljno uhvatili u koštac sa strukturnim reformama. Struktura naše privrede se potpuno promijenila, ali još ne èinimo dovoljno da ojaèamo srednjestalešku privredu”, smatra Marðonoviæ. Prema njegovim rijeèima, plaæa se struja iz uvoza, ali se štedi na stimulisanju obnovljivih izvora energije, kojih ima u izobilju. “Vapimo za struènim kadrom, ali se još odupiremo dualnom sistemu obrazovanja. Kunemo se u turizam, ali još gradimo stanove za tržište, koji su sablasno prazni tokom najveæeg dijela godine”, dodao je Marðonoviæ. S obzirom na to da je, kako je kazao, Crna Gora mala i otvorena ekonomija i da je njen poslovni ambijent prepun barijera, treba biti ponosan na svaki proizvod koji se proizvede i usluga koja se pruži. “Samim tim izgradili bismo pozitivniji odnos prema domaæim proizvodima i uslugama i imali bolju promociju kako kod kuæe tako i vani”, smatra Marðonoviæ. Prema njegovim rijeèima, nedostaje umreženost, kvalitetna razmjena informacija i efikasni kanali prodaje i distribucije. Meðutim, kako je kazao, najveæi nedostatak je svijest o tome da se kupovinom domaæih proizvoda i usluga èuvaju radna mjesta, koriste sopstveni resursi i poveæava obim ekonomskih aktivnosti. “U mnogim branšama nemamo dovoljno sopstvenih kapaciteta, ali je mnogo veæi problem u tome što ne saraðujemo dovoljno meðu sobom. Da je drugaèije, imali bismo funkcionalne klastere, snažne konzorcijume, a i strukovna udruženja bi poèela da cvjetaju”, naveo je Marðonoviæ. Zanatsko-preduzetnièka komora i njena strukovna udruženja, kako je podsjetio, snažno zagovaraju udruživanje i umrežavanje. “Najnoviju inicijativu smo promovisali na sajmu turizma u Budvi. Cilj je da povežemo hotelijere i restoratere sa dobavljaèima iz svih branši”, rekao je Marðonoviæ. Turistièka privreda je, kako je naveo, veoma zahvalan sektor, jer se preko njega može ostvariti indirektan izvoz. Za sada nijesu zadovoljni odazivom, jer su se za tu biznis platformu više interesovala strana nego domaæa preduzeæa. “Naše zanatlije kao da imaju preèa posla i veæa tržišta, a i ugostitelji bi trebalo da pokažu veæu odgovornost. Nadam se da æe se to ubrzo promijeniti, jer smo upuæeni jedni na druge. Raduje me odziv poljoprivrednika i to je za svaku pohvalu”, zakljuèio je Marðonoviæ. (kraj) sam/bvm