Budva, (MINA-BUSINESS) - Regionalnom povezanošæu i pametnom politikom na Balkanu može se unaprijediti poslovni ambijent u cilju ekonomskog prosperiteta i veæe konkurentnosti regiona u odnosu na druge oblasti u Evropi, ocijenio je premijer Milo Ðukanoviæ. On je, na današnjem završnom plenarnom panelu Samita 100 biznis lidera Evrope, koji se održava u Beèiæima, kazao da region u narednoj deceniji vidi kao stabilan dio Evrope, sa bitno unaprijeðenim i boljim kvalitetom života ljudi na zapadnom Balkanu od današnjeg. „Ubijeðen sam da je poèelo vrijeme, u kojem æe se kvalitet politike mjeriti sposobnostima da rješava realne društvene probleme i da doprinosi unapreðenju kvaliteta života ljudi“, rekao je Ðukanoviæ. On smatra da je vrijeme promotivnih politièkih tema ostalo iza svih, kao i politika na Balkanu, shvatana kao sposobnost manipulacije. „Što prije to shvatimo, prije æemo izaæi na magistralni kolosjek i prije æemo se pokazati kao uspješni ljudi, koji æe doprinijeti da se poène živjeti neuporedivo kvalitetnijim životom“, rekao je Ðukanoviæ. Važan element te formule je, kako je kazao, stabilnost koju vidi kao najvažniju pretpostavku. „Stabilnost nije cilj sama po sebi, ali je ona najnužnija pretpostavka ka ostvarivanju tog cilja“, kazao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora iz svog potonjeg iskustva i posljednje krize na prostoru Jugoslavije može posvjedoèiti koliko je važna regionalna stabilnost. „Crna Gora je u tom èitavom periodu, tokom posljednje decenije, uspijevala da oèuva svoju internu stabilnost, ali se to pokazalo kao nedovoljno. Jer sve je bilo paralisano zbog problema koje smo imali u regionu. Ne samo turistièki tokovi, veæ i interesovanje investitora za korišæenje dobrih resursa“, naveo je Ðukanoviæ. On je rekao da sada graðani imaju veoma razvijenu svijest o znaèaju regionalne stabilnosti, kojoj svi moraju doprinositi otvorenošæu, konstruktivnošæu i saradnjom. „Jer nema regionalne stabilnosti bez takvog meðusobnog odnosa unutar regiona zapadnog Balkana“, kazao je Ðukanoviæ i dodao da se u narednom periodu mora još puno toga uèiniti. Svi moraju, kako je dodao, shvatiti da su države regiona pojedinaèno male za ozbiljne investitore i zbog toga moraju pokušati da skrenu njihovu pažnju na ono što su im zajednièki potencijali. Predsjednik Vlade Srbije, Ivica Daèiæ poruèio je da države zapadnog Balkana konaèno treba da definišu zajednièke interese kako bi na njima, a ne na ljubavi, poèivala njihova buduæa saradnja. „Moramo da tražimo zajednièke interese. Ne vjerujem u ljubav bivših jugoslovenskih naroda i narodnosti, jer da je ona iskreno postojala, ne bismo ni ratovali“, kazao je Daèiæ. On je kazao da samo vjeruje u zajednièki interes. „Ako budemo sposobni da ga naðemo, imaæemo jak region“, rekao je Daèiæ. Nekadašnja Jugoslavija je, prema njegovim rijeèima, bila utopija i zato danas ne treba živjeti u iluziji da je potrebno praviti neku novu Jugoslaviju, ali je potrebno iæi u što veæu povezanost sa ciljem ostvarivanja zajednièkih interesa. On je na skupu predložio formiranje zajednièkog tijela, na primjer balkanskog savjeta, koji bi po uzoru na skandinavski savjet bio konsultativnog karaktera i služio da se bolje zastupaju zajednièki interesi. „Jer interes nam je da zajedno budemo bolje pozicionirani, da imamo poveæan nivo ekonomske aktivnosti, da imamo otvorena tržišta za promet robe, kapitala i ljudi“, precizirao je Daèiæ. Predsjedavajuæi Vijeæa ministara Bosne i Hercegovine (BiH), Vjekoslav Bevanda poruèio je da vjeruje jedino u interesno povezivanje država regiona. „Udruživanje na ovom polju i eliminisanje postojeæih barijera u ekonomiji korisno je za sve države regiona“, zakljuèio je Bevanda. (kraj) rap/sam/bvm