Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Veæe radno angažovanje domaæe radne snage na sezonskim poslovima doprinosi rastu priliva sredstava u budžetu, dok stimulisanje poslodavaca, pogotovo u periodu krize, otvara moguænosti za nova zapošljavanja, ocijenjeno je iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). “Veæim zapošljavanjem domaæih radnika na sezonskim poslovima znaèajno se doprinosi rastu priliva sredstava u budžet, kroz uplatu doprinosa i poreza na zarade. Takoðe, novac od zarada troši se u Crnoj Gori, èime se doprinosi poveæanju potrošnje”, kazali su predstavnici ZZZ. Oni smatraju i da bi aktivne mjere stimulisanja veæeg zapošljavanja domaæe radne snage trebalo da doprinesu rastu njene konkurentnosti, kroz veæi nivo znanja, vješina i moguænosti sticanje praktiènih iskustava. Sa druge strane bi, kako su dodali, trebalo stimulisati i poslodavce, pogotovo u periodu, kada je zbog krize znatno smanjen prostor za nova zapošljavanja. Zavod za zapošljavanje, prema rijeèima njegovih predstavnika, i ove godine planira realizaciju projekta pod nazivom Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima, èiji je cilj podrška poslodavcima pri zapošljavanju mladih do 25 godina na sezonskim poslovima. Iz ZZZ je objašnjeno da se subvencije za poslodavce iznose 100 EUR mjeseèno prilikom zapošljavanja osoba bez radnog iskustva, odnosno 80 EUR mjeseèno za one sa radnim iskustvom. “Na taj naèin se dodatno stimuliše zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, koje želimo da ukljuèimo na tržište rada. Želimo i da podstaknemo stvaranje kvalitetne radne snage na koju æe se u buduænosti oslanjati privreda, koja je dominatno sezonskog karaktera”, saopštili su iz ZZZ. Zavod je, kako su podsjetili, proteklih par godina veliku pažnju posvetio aktivnostima na stvaranju potrebnog kadra u oblasti turistièko-ugostiteljskih zanimnja, jer je kroz programe obuka i obrazovanja, osposobljeno preko tri hiljade nezaposlenih za zanimanja kuvar, konobar, pizza-majstor, pekar, šanker i slastièar. “Kadar koji u posljednje vrijeme izlazi iz srednjih struènih škola iz oblasti ugostiteljstva sve je osposobljeniji i prilagoðeniji potrebama tržišta, jer imaju dosta praktiène nastave, dobre programe i predavaèe”, ocijenili su iz ZZZ. Oni su dodali da se tokom ljetnje turistièke sezone privredna aktivnost viš puta poveæa u odnosu na ostatak godine, a da se pozitivni efekti prenose i na druge djelatnosti, kao što su trgovina, saobraæaj i ostale uslužne djelatnosti, što direktno uslovljava veæu tražnju za radnom snagom. “Ta poveæanja se ponavljaju svake godine i mogu se planirati, a sezonski poslovi mogu biti interesantni široj ciljnoj grupi, posebno mladima, ðacima i studentima, jer predstavljaju odlièan poligon za sticanje prvih radnih iskustava, primjenu nauèenog u praksi, razvoj radnih navika i kulture rada”, naveli su predstavnici ZZZ. Oni su saopštili i da brojke demntuju tvrdnju da su Crnogorci nezainteresovani sezonske poslove, jer se svake godine bilježi rast domaæih radnika zaposelnih tokom sezone. Prema podacima ZZZ prošle godine je više od deset hiljada domaæih radnika bilo angažovano na sezonskim poslovima. Posebno je, kako tvrde, znaèajno to što je sve više mladih, koji se školuju, zaintresovano da radi tokom sezone. “Možda i ekonomska kriza utièe na mijenjanje navika, ali gotovo u svim biroima rada uoèeno je veæe interesovanje nezaposlenih za rad na sezonskim poslovima nego u prethodnim godinama”, kazali su predstavnici ZZZ. Oni smatraju da su sezonski poslovi za neke radnike stvar nužde, ali i da je sve više mladih koji koriste priliku da spoje ugodno i korisno, rade dva do tri mjeseca, budu na moru, steknu prva radna iskustva i nešto zarade. “Kada su u pitanju mladi, sezonski poslovi pružaju odliènu moguænost za sticanje radne prakse, prvih iskustava i primjenu nauèenog u praksi. Rad na sezonskim poslovima, meðutim, može biti interesantan i nešto starijoj populaciji, pa se nerijetko dešava da pojedini radnici svake sezone rade kod istog poslodavca i èak steknu osnov za penzionisanje”, naveli su iz ZZZ. Oni su dodali da veliki potencijal i benefite od angažovanja na sezonskim poslovima mogu imati i korisnici socijalnih davanja, koji su radno sposobni. Oni bi, kako su kazali predstavnici ZZZ, trebalo da imaju prioritet prilikom zapošljavanja, ukoliko se uzmu u obzir izdavajanja u budžetu namijenjena za njihove naknade. “Aktivacijom te populacije, odnosno veæim angažovanjem na sezonskim poslovima, ostvarile bi se višestruke koristi, ali i uštede državnog novca”, tvrde u ZZZ. Oni su objasnili da zbog velike potrebe turistièke privrede postoji prostor i za angažovanje radne snage iz susjednih država, ali i da se pokreæu brojni projekti u cilju zapošljavanja domaæe. “Zemlje regiona u turistièkoj sezoni u Crnoj Gori vide odliènu priliku za zapošljavanje svojih graðana. Poznato je da je veliki broj turistièkih škola i fakulteta iz zemalja regiona, posebno Srbije, decenijama sklapao ugovore o obaveznoj praksi sa hotelima na crnogorskom primorju”, saopštili su iz ZZZ. Oni su podsjetili i na èinjenicu da veliki broj graðana zemalja regiona posjeduje nekretnine na crnogorskom primorju, tako da mnogi doðu kao turisti, ali se u meðuvremenu zaposle kako bi produžili ljetovanje i dodatno zaradili. “To su navike iz predhodnih vremena, ali prioritet bi trebalo da bude zapošljavanje domaæe radne snage, koju treba kvalitetno pripremiti i uèiniti je konkurentnom na duži rok, što je vrlo važno za ulazak na veliko evropsko tržište”, samtraju u ZZZ. Oni su saopštili da je prošle godine izdato je 22,5 hiljada radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, najviše u Budvi, Podgorici, Herceg Novom i Tivtu. Najveæi broj radno angažovanih stranaca je iz Srbije 43,93 odsto, Bosne i Hercegovine 21,08 odsto, Rusije 13,71 odsto i Makedonije 6,66 odsto. Najviše dozvola izdato je u oblasti turizma i ugostiteljstva, graðevinarstva i trgovine, a stranci se najèešæe angažuju kao konobari, šankeri, sobarice, kuvari, pomoæni radnici u graðevinarstvu, armiraèi, tesari, zidari, moleri, farbari, fasaderi, instalateri, monteri, zavarivaèi, keramièari, tehnièari i bravari. U sektoru trgovine najèešæe se angažuju prodavci, a u poljoprivredi pomoæni radnici. (kraj) nar