Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Najveæi izazovi sa kojima se suoèava crnogorska ekonomija su velika državna potrošnja i broj zaposlenih u državnoj administraciji na svim nivoima, ocijenili su iz Društva ekonomista i menadžera Crne Gore. Predstavnik Društva ekonomista i menadžera, Maja Drakiæ Grgur, rekla je da velika državna potrošnja i preraspodjela znaèi usmjeravanje novca koji biznis plaæa u vidu poreza u neproduktivne upotrebe. “Birokratija i broj zaposlenih u državnoj upravi stalno raste, a to se pravda pokušajima stvaranja boljeg biznis ambijenta. Nova administracija nužno stvara dodatne namete i optereæenje produktivnom biznisu”, kazala je agenciji Mina-business Drakiæ Grgur. Na taj naèin se, kako je navela, obeshrabruje preduzetništvo u jednom kolektivistièkom društvu, kakvo je crnogorsko, koje ionako nije podsticajno za razvoj biznisa. “Sveukupni društveni ambijent u Crnoj Gori nije podsticajan za preduzetništvo i individualnu preduzetnièku inicijativu. Korijeni toga leže u našem nasljeðu, preovlaðujuæem naèinu razmišljanja i ponašanja ali i u obrazovnom sistemu koji kod uèenika i studenata ne podstièe razvoj individualne odgovornosti”, ocijenila je Drakiæ Grgur. Prema njenim rijeèima, u crnogorskom društvu i dalje se oèekuje da država, odnosno neko drugi, treba da sve obezbijedi. “Sve to rezultira, ne samo u Crnoj Gori, velikim stopama nezaposlenosti mladih”, upozorila je Drakiæ Grgur. Ona je saopštila da rješavanje uzorka tih problema zahtijeva korjenite promjene u pogledu podsticanja preduzetnosti i individualne preduzetnièke inicijative prije svega kroz ozbiljnu reformu sistema obrazovanja. “To æe omoguæiti razvoj domaæe preduzetnièke klase i, uz oèekivane strane investicije, dati još snažniji zamajac razvoju ekonomije. Aktivnosti koje Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore organizuje u saradnji sa Univerzitetom Donja Gorica imaju za cilj upravo podsticanje preduzetnièke inicijative mladih i razvoj novih biznisa”, poruèila je Drakiæ Grgur. Ona je kazala da se ekonomska situacija u Crnoj Gori može u najkraæem okarakterisati kao perspektivna. ”Pred nama su brojne šanse, ali i izazovi. Èinjenica je da crnogorska ekonomija u poreðenju sa zemljama okruženja bilježi veæe stope rasta. Najavljene investicije otvaraju prostor za optimizam kada je u pitanju rast, meðutim da bi se efektuirali pozitivni efekti tih investicija neophodno je poboljšati brzinu donošenja odluka na svim nivoima i permanentno raditi na unaprijeðenju i podsticanju cjelokupnog preduzetnièkog ambijenta”, smatra Drakiæ Grgur. Kada je u pitanju javni dug, Drakiæ Grgur je ocijenila da Crna Gora, u poreðenju sa stepenom zaduženosti mnogih zemalja u regionu i iz Evropske unije (EU), ima relativno bolju poziciju. Javni dug, kao i zaduživanje pojedinca, kako je dodala, treba posmatrati sa aspekta toga za šta se ta sredstva koriste. “Ako se sredstva od kredite usmjeravaju u trenutnu potrošnju, onda to nije dobro. Meðutim, ukoliko se pojedinac ili država zadužuju i ta sredstva usmjeravaju u produktivne namjene, koje æe generisati prihod iz kojeg se taj dug vraæa uz odreðeni profit, onda je u pitanju dobra investicija i takav dug ne može imati negativne efekte na razvoj”, zakljuèila je Drakiæ Grgur. (kraj) jlb/nar