Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Za valorizaciju turistièkih kompleksa, za koje je nedavno raspisan tender, više investitora je pokazalo interesovanje i u toku je komunikacija u vezi sa otkupom dokumentacije, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenoviæ. On je naglasiio da u javnosti èesto nema dovoljno razumijevanja da je borba za dovoðenje investitora izuzetno naporna tržišna utakmica sa drugim državama. "Stoga svi moraju biti svjesni da, ukoliko želimo nove investicije i nova radna mjesta, moramo i zajednièki kreirati dobar investicioni ambijent, što nije uvijek sluèaj", rekao je Gvozdenoviæ agenciji Mina-business. On je poruèio da je imperativ saradnja raznih udruženja, medija, turistièke privrede, univerziteta, svih politièkih partija i drugih zainteresovanih subjekata i konstruktivno uèestvovanje sa ciljem unaprijeðenja investicionog ambijent. "Svi moramo biti spremni da na pravi naèin doèekamo potencijalne kvalitetne partnere. Ukoliko mi to ne uradimo, neko drugi hoæe. Sinergijsko djelovanje svih subjekata koje sam pomenuo, a u koje vjerujem, obezbjeðuje dobru pregovaraèku poziciju kod investitora”, kazao je Gvozdenoviæ. Vlada je poèetkom decembra raspisala javni poziv za dostavljanje ponuda za turistièku valorizaciju putem javno-privatnog partnerstva, kroz model dugoroènog zakupa za ostrvo Lastavica sa tvrðavom Mamula i lokalitet koji se nalazi izmeðu Njivica i ušæa Sutorine. Tenderi su raspisani i za vojno-turistièke komplekse Mediteran na Žabljaku i Bigovo-Trašte u Kotoru, turistièki kompleks Ecolodge, Vranjina, kao i za prodaju zemljišta nekadašnje kasarne"Radoje Dakiæ" na Žabljaku. Prema rijeèima Gvozdenoviæa, prednosti Crne Gore, sa stanovišta potencijalnih ulagaèa su velike jer se radi o novom, otvorenom tržištu sa eurom kao valutom, koje je izuzetno dobro pozicionirano i koga oèekuje pripajanje EU. "Istovremeno, ne treba oèekivati da æe se bilo koja sredstva pojaviti sjutradan po raspisivanju tendera. Valorizacija ove vrste potencijala je složen i dugotrajan proces ukoliko sa jedne strane hoæemo biti efikasni, ali i dovoljno odgovorni da zbog željene brzine ne preskoèimo ni jednu formalnu, infrastrukturnu i plansku obavezu", rekao je Gvozdenoviæ. On je dodao da je, u tom kontekstu, namjera Vlade bila da, kroz integraciju kompleksnih resora u jedno ministarstvo (ekologije, planiranja, graðevinarstva i turizma i drugih) i dobru unutarresorsku saradnju ukljuèujuæi Sekretarijat za razvojne projekte, homogenizuje oblasti èiji se razvoj mora tretirati integralno i sa podjednakom važnošæu. Gvozdenoviæ je naveo da su kljuèni ciljevi raspisivanja javnih poziva za turistièku valorizaciju lokaliteta unaprijeðenje turistièkog proizvoda Crne Gore i podizanje nivoa usluga, nove investicije i nastavak pozitivnog trenda realizacije projekata poput Porto Montenegra, Kumbora, Luštice i drugih. "Takoðe, ne manje znaèajan cilj je i podizanje životnog standarda graðana Crne Gore kroz otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje i edukaciju kadra, u skladu sa najvišim zahtjevima svjetskog turistièkog tržišta. Samo za sada ugovoreni projekti u sektoru turizma, u vrijednosti od oko tri milijarde milijarde EUR æe, prema najavama, direktno i indirektno doprinijeti generisanju više od deset hiljada novih radnih mjesta", saopštio je Gvozdenoviæ. On je podsjetio da u ovom trenutku u Crnoj Gori postoji renomirani lanac Aman Resorts, grade se hoteli poput One&Only u Kumboru, potom Regent kao dio Porto Montenegra, Hilton i drugi. “Uz postojeæe hotele kao što su Splendid, Queen of Montenegro, Avala, Bianca, Maestral, Žabljak, Mediteran i brojni mali, ali izuzetni hoteli èijem poslovanju takoðe posveæujemo posebnu pažnju (Forza Mare, Ziya, Hemera, Astoria, Aleksandar i drugi) stvaramo infrastrukturu za pružanje usluga platežno najzahtjevnijoj klijenteli”, rekao je Gvozdenoviæ. On je saopštio da su u prošloj godini kategorisana 24 nova hotela od èega je veliki broj visoke kategorije. Hoteli, kao objekti od opšteg znaèaja, od prošle godine su osloboðeni plaæanja komunalija, a omoguæeno je i pretvaranje stambenih u poslovne prostore, po preciznim kriterijumima. “Kako je naš cilj dalji kvalitet u ovoj oblasti, to æemo u ovoj godini raditi na poboljšanju tretmana turistièkih sadržaja u planskoj dokumentaciji. Takoðe, jaèaæemo legislativu prepoznavanjem novih formi turistièkih sadržaja poput mixed use resorta i generalno, unaprijeðivaæemo zakonska rješenja u skladu sa najboljom svjetskom praksom”, najavio je Gvozdenoviæ. On je ocijenio da se razvoj nekih zemalja zasniva na nafti i gasu, nekih na znaèajnim poljoprivrednim kapacitetima, a crnogorske planine, more i jezera na vrlo ogranièenom prostoru osnov su za razvoj specifiènog turistièkog proizvoda. “Taj prirodni potencijal, uz ljudske resurse koje posjedujemo, moramo zaista doživljavati kao naše bogatstvo, kao našu naftu, i tek onda æemo na pravi naèin iskoristiti ono što nam je priroda dala”, poruèio je Gvozdenoviæ. On je podsjetio da æe, prema statistikama Svjetskog savjeta za turizam i putovanja ukupan doprinos turizma i putovanja crnogorskom BDP-u 2023. biti preko 30 odsto. “To nam govori da imamo obavezu da se ozbiljno pozabavimo podizanjem svijesti o znaèaju turizma za Crnu Goru i ulozi svih nas u daljem rastu ove privredne grane. Jer, nema ni jedne oblasti u Crnoj Gori, osim turizma, za koju nam meðunarodne, svjetske organizacije kažu da smo na prvom mjestu, ili konstantno meðu prvima”, zakljuèio je Gvozdenoviæ. (kraj) bvm