Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori ima više od hiljadu djece koja su ukljuèena u inkluzivni obrazovni program, kazali su iz Ministarstva prosvjete i sporta navodeæi da njima najèešæe pomažu asistenti u toku nastave. „Strategija inkluzivnog obrazovanja usvojena je 2008. godine èime su postavljeni temelji i pravci razvoja za sistem vaspitanja i obrazovanja u odnosu na djecu sa posebnim obrazovnim potrebama“, rekli su agenciji MINA iz Ministarstva. Oni su podsjetili da su od druge polovine 2008. godine na nivou lokalne zajednice formirane prvostepene komisije za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama u vaspitno-obrazovni sistem. Pojašnjeno je da Komisije predlogom o usmjeravanju odreðuju program, dodatnu struènu pomoæ, kadrovske, prostorne, materijalne i druge uslove koji moraju biti obezbijeðeni. “U skladu sa rješenjima koje komisije dostavljaju Ministarstvu vodi se Baza podataka. U ovom trenutku broj djece sa rješenjem u usmjeravanju, dakle one koja su prošla formalnu i zakonom propisanu proceduru procjene i ustanovljavanja njihovih potreba, je 1.056”, kazali su iz tog Vladinog resora. Prema njihovim rijeèima, kroz komunikaciju sa kadrom u vrtiæima, osnovnim i srednjim školama, donosiocima odluka i predstavnicima nevladinog sektora zapaženo je da se uvoðenjem inkluzivnog obrazovanja uspjelo izaæi u susret moguænostima djece s posebnim obrazovnim potrebama. Shodno normativima i standardima, dodali su, kao i inkluzivnim principima pravilo je da se jedno dijete sa smetnjama u razvoju ukljuèuje u odjeljenje. Kako su kazali iz Ministarstva, može se desiti da u istom odjeljenju bude i dvoje djece sa posebnim potrebama - "ali u tom sluèaju jedno sa lakšim a drugo sa težim smetnjama u razvoju". Prema njihovim rijeèima, shodno Zakonu o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, u toku nastave može da im se obezbijedi asistent, kao tehnièka pomoæ u pogledu obezbjeðivanja pristupa obrazovanju i obrazovnom postignuæu. Posao asistenata, ukazali su iz Ministarstva, ne treba miješati sa poslovima koje obavlja nastavnik ili struèni saradnik. Asistenti se, dodali su, angažuju u skladu sa propisanim pravnim aktima, rješenju o usmjeravanju i smetnjom u razvoju djeteta, individualnom razvojno-obrazovnom programu zastupljenosti struènih saradnika u školi i opremljenosti škola. „Asistent daje tehnièku pomoæ, a struèni tim škole u saradnji sa nastavnikom odreðuje nivo i kolièinu podrške koju asistent pruža uèeniku. Od asistenta se oèekuje da pomaže u procesu vaspitanja i obrazovanja u uèionici – u pisanju, raèunanju, rukovanju priborom za geometriju, pripremi pribora i slièno”, kazali su iz Ministarstva. Upitani da li je taèno da roditelji mogu obavljati ulogu asistenta i olaziti u školu, sjedjeti pored svog djeteta i pomagati mu, iz Ministarstva su kazali da »oni mogu biti kopèa u djetetovom adaptacionom periodu na školske okolnosti«. Prema njihovim rijeèima, asistenti uèeniku u nastavi zapošljavaju se kroz program Javnih radova Zavoda za zapošljavanje, koji je na osnovu Akcionog plana Strategije integracije osoba sa invaliditetom odluèio da iz državnog budžeta finansira njihov angažman. Na pitanje da li je taèno da i roditelji uèestvuju u plaæanju rada asistenata iz Ministarstva su naveli da je i to moguæe. „Naravno, kada roditelji imaju potrebu, ali i moguænosti da sami snose finansijske troškove, onda se izlazi u susret najboljem interesu djeteta“, kazali su iz tog Vladinog resora. O visini naknade za asistenta kazali su da treba odgovor tražiti od Zavoda za zapošljavanje. (kraj) mib/anm