Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorci mogu dobro da žive od biljne proizvodnje, koja je zapostavljena, ocijenio je danas direktor podgorièkog preduzeæa Ekoplant, Željko Vidakoviæ. “Siguran sam da Crna Gora može poljoprivrednom proizvodnjom da ishrani ne 660 hiljada ljudi, nego 3,6 miliona, jer po stanovniku ima tri hiljade kvadratnih metara obradivog zemljišta, a osam hiljada poljoprivrednog”, kazao je Vidakoviæ agenciji Mina-business. On je podsjetio da Holandija ima svega 600 kvadratnih metara obradivog zemljišta po stanovniku, ali od izvoza poljoprivrednih proizvoda godišnje zaradi 15,5 milijardi USD. “Najveæi obrt u poljoprivredi daju staklenici i plastenici, a jedino mu može konkurisati onaj ostvaren proizvodnjom piliæa i jaja”, smatra Vidakoviæ. Prema njegovim rijeèima, crnogorska poljoprivreda je bila prepoznatljiva po biljnoj proizvodnji do 1990. godine, jer su tržišta bivših jugoslovenskih republika uglavnom snabdijevana njenim proizvodima. Vidakoviæ je ocijenio da Ministarstvo poljoprivrede mora uèiniti sve da se crnogorski proizvoðaèi ponovo vrate na ta tržišta. “Agrarna politika mora biti stimulativna, a ogranièenja poput zastarjelog Zakona o sjemenskom i sadnom materijalu ukinuta. Za nas je najeftinije da prihvatimo strana iskustva i primijenimo njihova obuhvatnija, preciznija i vjerodostojnija saznanja”, kazao je on. To bi, kako je dodao, omoguæilo da bude prekinuto krijumèarenje skupog sjemena bez moguænosti reklamacije, jer niko neæe da kupuje sorte koje se sada nalaze na sortnoj listi. Vidakoviæ tvrdi da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja Evrope u kojoj se u posljednjih 20 godina smanjuju zaštiæene površine. »Prije 15 godina Crna Gora je imala izmeðu deset i 12 hektara pod plastenicima i staklenicima«, pojasnio je on, dodajuæi da se trenutno gradi 25 plastenika ukupne površine oko 50 hiljada kvadratnih metara. Ukoliko Vlada podrži gradnju tih plastenika, prema njegovim rijeèima, Crna Gora æe udvostruèiti zaštiæenu površinu u privatnom sektoru. Za plastenike je obezbijeðeno oko 800 hiljada EUR. Vidakoviæ smatra da bi poljoprivrednici koji dobiju kredit za gradnju plastenika, mogli da ga otlate za godinu, a Vlada je prihvatila predlog Udruženja proizvoðaèa biljaka u zaštiæenom prostoru da rok otplate bude èetiri puta duži. Crnogorski poljoprivrednici, tvrdi on, su slabo organizovani, jer ne znaju šta ko uzgaja, a plasman je loš. »Ukoliko bi se problem plasmana poljoprivrednih proizvoda riješio preko berze voæa i povræa, ona bi mogla biti generator razvoja proizvodnje«, ocijenio je Vidakoviæ. Berza bi omoguæila proizvoðaèima da razmišljaju samo o prinosu, kvalitetu i dopremanju proizvoda do nje, jer su cijene na njoj garantovane, a farmer zaštiæen od bankrotstva. »Berza je idealan naèin prodaje proizvoda, jer nema prostora za malverzacije, odnosno ugraðivanje berzanskih službenika u cijenu«, pojasnio je Vidakoviæ. Distributivni centri su, kako je kazao, organizovani drugaèije, pa postoji opasnost da u njima zaposleni komercijalisti zloupotrijebe povjerenje proizvoðaèa i prodaju robu po manjim cijenama, prisvajajuæi razliku za sebe. Vidakoviæ smatra da æe zbog toga projekti distributivnih centara u Crnoj Gori propasti. “Bojim se da æe ljudima distributivni centri lièiti na nekadašnji rad zadruga koje su otkupljivale proizvode, plaæale ih po malim cijenama, a poslije tu robu preprodavale po veæim”, kazao je on. Udruženje proizvoðaèa biljaka u zaštiæenom prostoru najmerava da ponovno organizuje Eko berzu voæa i povræa u Crnoj Gori. Taj projekat je bio pokrenut 1991. godine, a ukinut je nakon osam mjeseci sa prvim sankcijama. Vidakoviæ smatra da Vlada mora sprijeèiti uvoz voæa i povræa koje se proizvodi u Crnoj Gori i pomoæi vlasnicima plastenika da kupe sisteme za grijanje, kako bi crnogorsko tržište stalno bilo snabdjeveno domaæim povræem. (kraj) del/anf