Podgorica, (MINA) - Crna Gora je spremna da postane èlanica NATO-a, ali još nije moguæe predvidjeti da li æe joj pozivnica biti upuæena veæ na samitu u Velsu, kazao je potpredsjednik amerièkog Atlantskog savjeta, Dejmon Vilson. On je za Glas Amerike rekao da se debata o prijemu novih èlanica vodi i u Vašingtonu. "U Vašingtonu je u toku otvorena rasprava o tome da li je ovo pravo vrijeme za Alijansu da nastavi da se proširuje. Ja vjerujem da jeste, ali postoje odreðeni argumenti da zbog zabrinutosti u pogledu odbrambenih obaveza postojeæih èlanica, Alijansa mora da se fokusira na svoju buduænost nakon Avganistana i sreðivanje svojih odbrambenih pitanja dok se priprema da razmotri prijem novih èlanica“, naveo je Vilson. Prema njegovim rijeèima, nije rijeè o dugoroènom negativnom stavu u pogledu proširenja. „Samo je pitanje da li æe Crna Gora biti pozvana da postane èlanica ranije ili malo kasnije. To su trenutno okviri debate u Vašingtonu“, pojasnio je Vilson. On je kazao da vjeruje da je Crna Gora spremna da postane èlanica, i da bi nastavak proširenja bio važan dokaz vitalnosti NATO-a. "U odreðenom pogledu, ovo ima veze sa Crnom Gorom, ali je istovremeno rijeè o mnogo veæem pitanju - da li i dalje imamo zajednicu koja vjeruje u inkluzivnost, u prihvatanje onih evropskih država koje æe poštovati odgovornosti i obaveze èlanstva. Teško je predvidjeti ishod te debate“, naveo je Vilson. On je dodao da se nada da æe se to dogoditi u Kardifu, a ako ne bude tako, onda na narednom samitu. „Mislim da je (Vladimir) Putin možda pomogao Crnoj Gori u tom pogledu", ocijenio je Vilson. Prema njegovim rijeèima, crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ je tokom nedavne posjete Vašingtonu obavio izvanredan posao prikazujuæi sliku Crna Gore koja je spremna da bude saveznica Sjedinjenih Država i NATO-a. "Mislim da je uèinio veliku uslugu svojoj zemlji, otvorenim i iskrenim razgovorom o izazovima s kojima se Crna Gora suoèava na unutrašnjem planu. Prisutan je snažan osjeæaj podrške zajednice u Vašingtonu, koja postaje više upoznata sa Crnom Gorom, promjenama koje se dogaðaju u zemlji i gaji sve veæi entuzijazam u pogledu Crne Gore koja æe naæi svoje mjesto u evroatlantskoj zajednici", naveo je Vilson. On je oštru reakciju zvaniène Moskve povodom Ðukanoviæeve posjete Sjedinjenim Amerièkim Državama ocijenio kao novi razvoj situacije i intezivni pritisak. "Putin praktièno proglašava rat ureðenju Evrope nakon Hladnog rata. Rijeè je o veoma nepravednim optužbama, smatram da Crna Gora uopšte nije anti-ruski nastrojena. Crna Gora jasno stavlja do znanja da želi buduænost utemeljenu u demokratskim institucijama i slobodnom tržištu“, kazao je Vilson. Istovremeno, kako je naveo, Crna Gora prepoznaje da joj predstoji dug put kada je rijeè o sprovoðenju reformi na unutrašnjem planu, u oblastima vladavine prava i slobode medija. „Ali i èvrsto poruèuje da želi da bude dio demokratske zajednice, koju Putin nažalost više ne predstavlja. Ukoliko bi se ovo pretvorilo u sukob, to ne bi bio izbor Crne Gore, veæ Rusije", rekao je Vilson. On, meðutim, ne smatra da je rijeè o direktnoj prijetnji crnogorskom premijeru. "Rijeè je o upozorenju da se u Evropi odvija nova igra i da su mnoge naše pretpostavke dovedene u pitanje", ocijenio je Vilson. Zbog toga je, kako je naveo, ovo istorijska prilika da se zemlje u regionu dugoroèno vežu za zajednicu u kojoj žele da budu, zato što æe se ulozi promijeniti. "Mislim da bi se mnogi u Crnoj Gori osjeæali sigurnije kada bi znali da su dugoroèni suverenitet, nezavisnost, bezbjednost i prosperitet njihove zemlje èvrsto vezani za evropske institucije", zakljuèio je Vilson. (kraj) gop