Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Visoka cijena izgradnje kvalitetnog puta usljed teškog terena i znaèajno smanjenje protoka saobraæaja nakon 2008. godine dvije su glavne stavke u tehnièkoj studiji za auto put Bar-Boljari koji je uradio konsultant, URS Infrastructure and Environment UK (Scott Wilson). Prema studiji, koju je konsultant predstavio na sastanku predstavnika crnogorske Vlade, Evropske komisije i meðunarodnih finansijskih institucija u Briselu 12. septembra, samo tri investicione šeme mogu se razmatrati u okviru barem minimalnog povraæaja sredstava, odnosno isplativosti. To su poboljšanje postojeæeg putnog pravaca od Poda do granice, zatim kombinacija novoizgraðenog ili poboljšanog pravca Virpazar – Farmaci, kao i izradnja novog kombinovanog pravca dionice Smokovac – Mateševo. »Konsulatant je naglasio da, sa gledišta saobraæajnog inženjeringa, postojeæa dionica ka sjeveru Crne Gore jeste problem, koji æe vremenom postati samo još ozbiljniji. U skladu sa navedenim, scenario ulaganja predstavljen je tako da ukljuèuje simultanu izgradnju dionice Smokovac – Mateševo i poboljšanje postojeæeg putnog pravca izmeðu Kolašina i granice«, navedeno je u Informaciji o sastanku koju je danas razmatrala Vlada. Investicioni plan, kako se dodaje, podrazumijeva troškove od oko 700 miliona EUR u periodu od pet godina. Delegacija crnogorske Vlade ukratko je u Briselu predstavila ranije napore da modelom koncesije realizuje ovaj projekat i naglasila da, uprkos tome što ekonomske prognoze pokazuju relativno nisku isplativost u odnosu na dionice južno od Podgorice, postojeæi put sjeverno od Podgorice predstavlja znaèajan problem i kljuèno usko grlo koje mora imati prioritet. Zbog svega toga Vlada želi prvo tu da investira. Predstavnici Generalne direkcije EK za saobraæaj i mobilnost i meðunarodnih finansijskih insitucija pozdravili su izradu studije koja je obezbijedila mnoštvo korisnih informacija, kako bi se donijela ova prilièno teška odluka, gdje i kako investirati na koridoru. Postavili su pitanje kako æe ova investicija s obzirom na njenu velièinu uticati na ostala ulaganja i planove održavanja, kako u saobraæajnom, tako i u ostalim sektorima. Takoðe su pokazali zabrinutost kako æe se predložena investicija uklopiti u fiskalni okvir jer he veæa od postojeæih javnih investicija. Predstavnici crnogorske delegacije obavezali su se, da u dogledno vrijeme, pokažu kako investicija ove velièine može biti sprovedena. Predstavnik Generalne direkcije za ekonomska i finansijska pitanja je predoèio moguænost uspostavljanja Projektne kompanije (SPV), koja bi bila garant za preuzeti dug. Crnogorska delegacija je imala pitanje da li je javno-privatno partnerstvo i dalje opcija za realizaciju. Iako je ovaj model moguæ, Evropska investiciona banka (EIB) preporuèuje tradicionalnu javnu nabavku i nastojanje da se primijeni pristup javnog finansiranja. U svakom sluèaju je istaknuta moguænost naplate putarina na bilo kojoj poboljšanoj dionici koridora, što treba pažljivo razmotriti tokom dalje pripreme. Predstavnik EIB-a je kazao da su, uprkos preporukama banke da treba finansirati dionicu koja je u ekonomskom smislu pouzdanija (dionica južno od Podgorice), svjesni i razumiju Vladin fokus na dionicu sjeverno od Podgorice. »U tom smislu, dobrodošao je zvanièni zahtjev prema EIB-u za podršku u finansiranju ove dionice, koji bi njima omoguæio da se zapoène procedura procjene projekta. Procjena ipak, ne može biti kompletirana dok se ne obezbijedi dalja projektna dokumentacija i procjena uticaja na životnu sredinu«, navodi se u Informaciji. Predstavnik Svjetske banke skrenuo je pažnju na dugu istoriju razvoja projekta. A najskorija tehnièka studija, koju je Scott Wilson pripremio uz podršku EIB-a za SEETO putni pravac 4-Investicioni plan, poslužiæe, kako je naveo, i kao osnov za ažuriranje regionalne saobraæajne strudije na nivou regiona zapadnog Balkana. Takoðe, naglasio je da je moguæa tehnièka pomoæ saobraæajnom sektoru Crne Gore, pa èak i ogranièeni iznos novca može biti obezbijeðena od Svjetske banke, ali æe vjerovatno biti usmjerena na pitanja koja su povezana sa sigurnosti saobraæaja. Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) su takoðe svjesni èinjenice da ovaj pravac predstavlja najvažniji projekat Vlade Crne Gore. U principu, EBRD može razmotriti neku vrstu podrške glavnoj investiciji u kontekstu zajednièkog djelovanja sa EIB-om, uz demonstriranje raspoloživosti fiskalnog okvira. Predstavnik Generalne direkcije za proširenje odgovarajuæi na pitanje o moguænosti upotrebe IPA sredstava za finansiranje ovog projekta, ukazao je na trenutnu èinjenicu da dogovoreno da konaèni izvještaji prezentovane studije budu proslijeðeni svim involviranim stranama, da Vlada Crne Gore razmotri upuæivanje formalnog zahtjeva za finansiranje meðunarodnim finansijskim institucijama i da se razmotri potreba kako dalje napredovati u pripremi projekta, ukljuèujuæi i potencijalni grant od Investicionog okvira zapadnog Balkana (WBIF) u jednom dijelu. Tender za izbor graditelja autoputa do granice sa Srbijom bio je raspisan u oktobru 2008. Projekat su do sada bezuspješno pokušavali da zapoènu hrvatski konzorcijum na èelu sa Konstruktorom, grèko-izraelski konzorcijum Aktor-HCH, kao i kineske kompanije. (kraj) bvm