Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorsku ekonomiju su u prvih pola godine obilježili visoka stopa rasta ekonomske aktivnosti, budžetski suficit, razvoj bankarstva i turizma, ali i rekordan deficit u robnoj razmjeni, manji nivo industrijske proizvodnje, kao i brojni propusti u organizaciji turistièke sezone, ocjena je Centralne banke Crne Gore (CBCG). Glavni ekonomista CBCG Nikola Fabris ukazao je danas na moguæe negativne trendove koji æe uslijediti u drugoj polovini godine, meðu kojima su rast inflacije i potencijalni problemi na tržištu kapitala. “Prisutne negativne tendencije polako kulumiraju što zahtijeva od kreatora ekonomske politike da ozbiljno razmišljaju o korektivnim mjerama da ne bi smo zapali u opadajuæe ili niže stope rasta u narednim godinama”, kazao je on na konferenciji za novinare. Fabris je objasnio da æe rast inflacije izazvati uveæanje cijena elektriène energije, odreðenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i eventaulno poskupljenje nafte na svjetskom tržištu. Prema anketi CBCG koja je sprovedena meðu bankama i veæim crnogorskim preduzeæima, ne treba oèekivati dramatièan rast stope inflacije, a ona bi, prema procjeni 88 odsto ispitanika, trebalo da se kreæe izmeðu dva i èetiri odsto. Fabris je rekao da u prvih šest mjeseci u turizmu zabilježen brzi razvoj i ostvaren rasta noæenja od 35 odsto, ali da su tom sektoru i dalje prisutni brojni problemi. On je podsjetio da su i dalje prisutni problemi sa snabdijevanjem vodom, strujom, kao i u vezi sa otpadom, parkiranjem vozila, prenatrpanošæu plaža, velikim kašnjenjima avio-prevoznika. Prema njegovim rijeèima, nije dobro “što se manje-više ništa ne preduzima da bi ti problemi bili otklonjeni. “Mislim da je sada pravi trenutak da se preduzmu odreðene mjere kako bi se svi ovi propusti otklonili pred narednu turistièku sezonu da tak sektor ne bi imao neke negativne tendecije”, ocijenio je Fabris. Podaci Centralne banke pokazali su da je deficit tekuæeg raèuna platnog bilansa u prvom pologodištu iznosio 464 miliona EUR, èime je premašio polovinu procijenjenog BDP-a. Fabris je pojasnio da deficit samo postoji u robnoj razmjeni, a da je u ostalim podbilansima usluga, dohotka i tekuæeg transfera prisutan suficit. Deficit robne razmjene vrijedio je 582 miliona ili 63 procijenjeog BDP-a, a neto priliv stranih investicija 290,3 miliona EUR pa je taj minus, kako je kazao Fabris, eliminisan zaduživanjem. “Iako država smanjuje dug i planira da ga ubrzano otplaæuje, brine jto što raste privatni spoljni dug i prema tome se ne možemo odnositi ignorinatno”, smatra Fabris. U Crnoj Gori je u prvih pola godine ostvarena “skromna stopa rasta” izvoza od 2,7 odsto, dok je uvoz uveæan za èak 29,5 za odsto. Fabris je kao najvažniji uzrok visokog spoljnotrgovinskog deficita naveo nekonkuretnost crnogorske privrede zbog èega je preporuèio izradu strategije konkuretnosti koja bi identifikovala koje su to sektori koji imaju konkuretnske prednosti i kojima treba pomoæi. On je preporuèio državi da pomogne poveæanju broja kompanija koje æe usvojiti meðunarodne standarde kvaliteta, kako bi veæi broj njih mogao da nastupa na druga tržišta. Fabris je kao preporuke naveo i razmatranje odreðenog subvencioniranja poljoprivrednih proizvoðaèa i oštriju kontrola uvoza. On smatra da æe ubrzano pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Evropskoj uniji znaèiti i ukidanje odreðenih barijera za izvoznike. “Ideja o kojoj treba razmisliti je osnivanje Agencije za kreditiranje i osiguranje izvoznih transakcija. To je institucija koju ima odreðeni broj razvijenih i zemalja u tranziciji i pokazala se znaèajnom za ubrzanje izvoza", dodao je Fabris. U strukturi crogorskog izvoza najveæe uèešæe imaju aluminijum, gvožðe, èelik, mineralna goriva, ulja i njihovih destilacija, od èak 70 odsto. Crnogorska roba se do jula najviše izvozila u Italiju, Srbiju i Maðarsku. Fabris je rekao da se trenutno “više troši nego proizvodi”, što nije održivo na duži rok. On je kao primjer visokog stepena potrošnje naveo podatak da je za prvih šest mjeseci za uvoz vozila potrošeno 105 miliona EUR. Fabris je upozorio i na još jedan potencijalni problem crnogorske ekonomije u drugoj polovini godine, koji se odnosi na tržište kapitala, jer su cijene akcija precijenjene. On je rekao da i svjetske berze imaju problem jer im i njihovi indeksi i promet opadaju zbog èega se ne može iskljuèiti moguænost da se to prenese i na crnogorsko tržište kapitala. Stopa rasta bruto domaæeg proizvoda (BDP) u prvih šest mjeseci ove godine je iznosila 6,9 odsto, koji je Fabris ocijenio kao veoma visok, a podsjetio je da je Meðunarodni monterani fond procijenio da ona do kraja godine treba da iznosi oko sedam odsto. U tom periodu ostvaren je rekordan budžetski suficit, koji je iznosio 94,3 miliona EUR. Industrijska proizvodnja je pala pet odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Smanjenju obima industrijske proizvodnje doprinio je, prije svega, pad u sektoru elektriène energije i vaðenja ruda i kamena. Prvo polugodište godine karakterisao je i snažan rast neto stranih direktnih investicija, koje su iznosile 290,3 miliona EUR što je za 81,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Fabris je rekao da je nastavljen trend pada kamatnih stopa i da je prosjeèna ponderisana efektivna kamatna stopa na kraju juna iznosila 9,07 odsto. Na bankarskom tržištu u prvih šest mjeseci su registrovani rekordni iznosi depozita, štednje, kredita i nivoa bankarske aktive. (kraj) nus/kmh