Podgorica, (MINA) – Vjera ne smije biti instrument podjele i izolacije u društvu, a savremena demokratska država treba da bude neutralna prema svakoj od religija i religijskih zajednica, poruèeno je danas na konferenciji Religije i pluralizam u Evropi. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejziæ, kazao je da je religija èesto bila zloupotrebljivana, najèešæe, kako je naveo, zlonamjerno iskrivljena u svrhe razlièitih ideologija koje u svom pojavnom obliku sa religiijom i vjerom imaju malo ili nimalo zajednièkog. »Vjera ne smije biti instrument podjele i izolacije, veæ pružati sigurnost svakom njenom žitelju. Da bi se razlièitosti meðusobno razumjevale, moraju se upoznati«, rekao je Fejziæ na Fakultetu politièkih nauka. Prema njegovim rijeèima, dešavanja u Siriji i Iraku nemaju nikakve veze sa Islamom ni bilo kojim uèenjem te religije. »Ako mi u svojoj vjeri, kao Muslimani, a naša vjera je Islam, a ta rijeè znaèi mir, i ako imamo pravilo ko ubije jednog èovjeka kao da je ubio cijeli svijet, a neko se pozivajuæi i zloupotrebljavajuæi našu vjeru, ponaša tako kako se ponaša, to nema nikakve veze sa Islamom, niti sa Muslimanima, niti sa vjerom«, rekao je Fejziæ. On je poruèio da se Islam i nijedna nacija i religija ne mogu povezati sa terorizmom. Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanoviæ, kazao je da pluralizam religijskih zajednica i razlièitost u njihovom vjerovanju dovodi savremenu demokratsku državu da zauzme stav neutralnosti prema svakoj od religija i religijskih zajednica. »Znamo da su uzajamno uvažavanje i tolerancija preduslov razvoja demokratskog društva. Tolerancija je posebno važna u društvima kao što je crnogorsko, u kojima postoji izražen vjerski pluralizam«, kazao je Numanoviæ. Vjerski pluralizam, kako je dodao, nameæe uzajamno uvažavanje i toleranciju , kao važnu društveno moralnu vrijednost. »Živimo u društvu u kojem nas razlike spajaju, a ne razdvajaju. Jasno nam je da i nadalje moramo snažiti svijest u društvu da razlièitiost posmatramo kao prednost«, rekao je Numanoviæ. Pluralizam religija u civilnom društvu, kako je naveo, ne mora voditi konfliktu. »Naprotiv, razlike smo pretvorili u društveno bogastvo, u svoj civilizacijski potencijal«, kazao je Numanoviæ. Profesor Islamskih nauka Univerziteta u Beèu, Ednan Aslam, kazao je da je razumjevanje pluralistiènog društva iz religiozne perspektive u Evropi izazov za Muslimane, ali i za druge religije u Evropi. »Religija je ta koja treba da pojednostavi život. Naprotiv, u odreðenim državama mladi ljudi su mnogo optereæeni kontradikcijama, njihovo osjeæanje da su svoj na svome, èine proces otežavajuæim. Druga zdravija opcija je da se suoèe sa izazovima i zapoènu otvoreni dijalog u samom društvu«, kazao je Aslam. Prema njegovim rijeèima, ne suoèava se samo Islam sa nepoznatim izazovima, navodeæi da je i druge religije suoèavaju sa izazovima. »Ukoliko graðani ne mogu prihvatiti pluralizam, onda neæe biti drugih prilika da se održi mir u Evropi«, smatra Aslam. Direktor kancelarije za odnose sa inostranstvom Islamske zajednice u Crnoj Gori, Omar Kajošaj, smatra da ljudi treba da se fokusiraju na duhovnost i dušu. »Hajde da govorimo više o douhovnosti, i tada æemo vidjeti da smo slièni jedni drugima, da smo svi braæa i sestre, tada æemo vidjeti da se ne razlikujemo i vidjeæemo koliko smo zapravo isti«, rekao je Kajošaj. Ambasador Austrije u Crnoj Gori, Johan Frelih, kazao je da su graðani proteklih nekoliko godina bili svjedoci ogranièavanja vjerskih sloboda, a naroèito Hrišæana. »Lista država gdje su ljudi diskriminisani ili ubijani zbog vjerskih ubjeðenja je duga«, naveo je on. Frelih smatra da dešavanja u Siriji i Iraku istièu potrebu za naporima država da se uspostavi dijalog izmeðu kultura i religija zajednice i da se vjera nikad ne zlopotrijebi kao opravdanje za nasilje i neèasne radnje. »Treba da preduzmemo preventivne mjere da zaustavimo strane teroristièke borbe, prekinemo finansijsku podršku njihovim organizacijama«, kazao je on. (kraj) teo/žug