Podgorica, (MINA) – Uvoðenje vjeronauke za sve tri tradicionalne konfesije u Crnoj Gori, a na osnovu konfesionalne opredjeljenosti stanovništva na odreðenoj teritoriji, unaprijedilo bi meðureligijske, pa i meðuetnièke odnose, kazao je rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Peroviæ. „Na tragu one biblijske poruke - Upoznajte istinu, i istina æe vas osloboditi, mislim da bi upoznavanje djece sa osnovim temama vjere, pored sticanja punog opšteg obrazovanja, oslobodilo društvo meðusobnih tenzija, nepovjerenja i neopravdanih strahova“, kazao je Peroviæ u intervjuu agenciji MINA. On smatra da bi naroèito u Crnoj Gori vjeronauka u školama „konaèno uklonila status tabua sa vjerskih pitanja, koji je još dominanatan u mnogim glavama, i koji onemoguæava normalnu saradnju graðanskog društva sa Crkvom“. „Konaèno, najrazvijenija demokratska društva Zapada, koja su vidno rastereæena bilo kakvih meðureligijskih tenzija, imaju moguænost vjeronauke u svojim školama zakonski zagarantovanu“, podsjetio je Peroviæ. Komentarišuæi najave Crnogorske pravoslavne crkve da æe obnoviti rad Cetinjske bogoslovije, on je kazao da je u toku svog trajanja od gotovo vijek i po, Cetinjska bogoslovija nekoliko puta obustavljala rad, ali ga je svaki put, uz Božiju pomoæ, i obnavljala. „Na Cetinju danas radi škola koju su obnovili maturanti i profesori meðuratne bogoslovije, prilikom proslave pedesetogodišnjice mature, 1991. godine. Jedan od njih je i blaženopoèivši mitropolit Danilo Dajkoviæ“, naveo je Peroviæ. To znaèi, kako je dodao, da prièa o «obnavljanju» veæ obnovljene i drevne škole, i to od „nekog ko je osnovan i registrovan tek prije sedam godina, ne znaèi ništa drugo nego atak na ime i identitet Cetinjske bogoslovije“. Peroviæ je rekao da bi praktikovanje takvog ponašanja, makar ono bilo samo na nivou verbalnih najava, unijelo haos u crnogorsko društvo. „Zamislite da grupa novinara najavi osnivanje novinske agencije Mina, i da samo zato što ih jedan broj graðana podržava, naðu za shodno da svoj prvi radni dan poènu u vašim službenim prostorijama“, kazao je on, navodeæi da su demokratija i slobodno društvo nezamislivi bez ogranièenja pravom i pravdom. „Ime, identitet, èast i ugled privatnih lica ili institucija jesu pojmovi kojima se barata u sudskim procesima, i ne bi bilo prvi put da pomenutu nevladinu organizaciju tužimo za kršenje zakona po ovom pitanju“, rekao je Peroviæ. On smatra da æe biti „od koristi što su graðanski sudovi ove države veæ prepoznali pripadnike ove grupe kao nasilnike i uzurpatore nad tuðom imovinom“. „Zato bi bilo bolje i korisnije, kako za njih tako i za cijelo naše društvo, da Dedejiæ i njegovi saradnici obnove ono što im zaista pripada i nad èim su vlasnici, a to je njihova savjest“, kazao je Peroviæ. On je dodao da bi se time obnovio i njihov status pravoslavnih hrišæana, koji su toliko godina imali, „a koji su u posljednje vrijeme, nedoliènim ponašanjem i obmanjivanjem javnosti, izgubili“. Govoreæi koliko Cetinjska bogoslovija može kapacitetima i nastavnim osobljem odgovoriti potrebama Crkve za obrazovanim kadrom, on je naveo da je pitanje materijalnih kapaciteta te obrazovne ustanove aktuelno od vremena posljednjeg obnavljanja njenog rada, septembra 1992. godine. „Od tada škola radi u neadekvatnim uslovima i još trpi posljedice nasilne odluke komunistièkih vlasti da se Bogosloviji oduzme zgrada Biljarde, u kojoj se život i rad škole odvijao sve do kraja Drugog svjetskog rata“, kazao je Peroviæ. On je rekao da se „osjeæa nasušna potreba da ta najstarija srednja škola u Crnoj Gori dobije novu zgradu i savremenije uslove za rad“. „Imperativ poboljšanja materijalnih uslova za rad Bogoslovije je nešto što Crkva doživljava kao svoj zadatak, ali bi bilo sasvim pravedno i logièno da država, i drugi relevantni faktori crnogorskog društva prepoznaju svoju odgovornost i obavezu po ovom pitanju“, dodao je Peroviæ. On je naglasio da se i u trenutnim okolnostima školske aktivnosti realizuju na zadovoljavajuæi naèin, sa mnogo uspjeha po pitanju realizovanja predviðenih pedagoških i nastavnih planova. „Predavaèi u našoj školi su na jednoj strani iskusni u pogledu pedagoške, obrazovne djelatnosti, uopšte života u Crkvi, a sa druge strane mnogi od njih su tek od nedavno diplomirani teolozi, što æe reæi da imaju predispozicije za dalje, lièno, nauèno usavršavanje“, rekao je Peroviæ. On je objasnio da je naèelno, pripadnost Pravoslavnoj crkvi najosnovniji, ali ne i jedini, preduslov da bi neko dijete pohaðalo nastavu u Cetinjskoj bogosloviji. „Pored ovog, potrebna je saglasnost roditelja, preporuka nadležnog mjesnog paroha, zadovoljavajuæe zdravstvene karakteristike kandidata, i na kraju, kao odluèujuæi faktor javlja se uèinak kandidata na odgovarajuæem prijemnom ispitu koji svaka pravoslavna eparhija vrši za djecu sa svoje teritorijalne nadležnosti“, kazao je Peroviæ. Ako su zadovoljeni ovi uslovi, tvrdi on, ništa drugo - jezièki, rasni, nacionalni ili politièki momenti, ne mogu biti relevantni za upis u bogosloviju. Peroviæ je kazao da su pred svršenim bogoslovom najmanje dvije moguænosti, kada je rijeè o njegovom daljem obrazovanju. „Bogoslovski fakulteti nude dva smjera svojim buduæim studentima, od kojih je jedan takozvani pastirski, i odnosi se na akademsko obrazovanje onih koji se iskljuèivo pripremaju za sveštenièku, parohijsku službu“. Drugi smjer je pripremljen za buduæe profesore vjeronauke u državnim školama, nauènike, istraživaèe na raznim nauènim poljima teologije. „Pored ovog, sljedujuæi najboljim tradicijama nekadašnje Cetinjske bogoslovsko-uèiteljske škole, nije iskljuèeno da naši svršeni bogoslovi školovanje nastave na nekom drugom fakultetu. To bi takoðe, u skladu sa njihovim liènim afinitetima i interesovanjima, a na osnovu procjene nadležnih crkvenih vlasti, bilo na opštu korist Crkve i društva“, zakljuèio je Peroviæ. (kraj) del/djs/tmi