Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada æe, u pregovorima sa grèko-izraelskim konzorcijumom o izgradnji autoputa Bar-Boljari u naredne èetiri sedmice, tvrdo insistirati na cjenovnom prilagoðavanju, saopštio je veèeras premijer Milo Ðukanoviæ. On nije mogao da kaže koji je maksimalni iznos koji je Vlada spremna da prihvati jer bi to, kako je objasnio, bilo otvaranje karata prema partneru. »Drugorangirani ponuðaè je skuplji i, makar prema prvim najavama, u stanju je da obezbijedi garancije za finansiranje tog posla, ali to ne znaèi da æemo blanko prihvatiti njihovu prvobitnu ponudu«, rekao je Ðukanoviæ u emisiji Otvoreni studio Televizije Crne Gore, gdje je odgovarao na pitanja novinara iz nekoliko crnogorskih medija. Grèko-izraelski konzorcijum Aktor-HCH izgradnju autoputa procjenjuje na 3,92 milijarde EUR, a ulog države u tom poslu bi bio 2,78 milijardi EUR. Hrvatski konzorcijum, kojeg èine Institut graðevinarstva Hrvatske, splitski Konstruktor-inženjering i Tehnika, sa kojim je raskinut ugovor zbog nedostavljanja garancija, za kompletan autoput nudio je 2,77 milijardi EUR, uz uèešæe države od 1,74 milijarde EUR. Ðukanoviæ vjeruje u dogovor sa grèko-izraelskim konzorcijumom, ali Vlada se, kako je saopštio, neæe, kao ni do sada, osloniti samo na tog partnera, postoji i treæerangirani konzorcijum Porr – Alpine. On je saopštio da, ukoliko ne uspiju pregovori sa drugorangiranim ili treæerangiranim, postoji i novi tender, ali i moguænost da država preko partnera dobije kredit i sama gradi autoput. »Naš interes je da što brže dobijemo sposobnog partnera koji može nastaviti zapoèeti posao, jer upravo na tom projektu i još nekima, baziramo ekonomski optimizam da je ove godine moguæe obnoviti ekonomski rast makar od minimalnih 0,5 odsto«, rekao je Ðukanoviæ dodajuæi da Crna Gora kao mala ekonomija brže reaguje na pozitivne signale koji su se poèali javljati u Sjedinjenim Amerièkim Državama i Aziji. On je ocijenio da je trenutna ekonomska situacija u Crnoj Gori posljedica globalne krize, èiji je uticaj Vlada pravovremenim mjerama uspjela da ogranièi. »Nemamo bankrot ni jedne firmi ili banke, a sve što se dogaða manje-više je oèekivano«, kazao je Ðukanoviæ. On je, komentarišuæi radnièke proteste, a posebno štrajk rudara u jami Bioèki stan, rekao da se Vlada bavi problemom svakog preduzeæa, pa i Rudnika boksita. On je podsjetio da je sa rudarima razgovarao krajem decembra prošle godine, kada im je saopštio da Vlada ne može da prihvati njihov zahtjev da odreðenom broju radnika budu isplaæene otpremnine po Kolektivnom ugovoru. Rudari su, kako je dodao, nekoliko dana kasnije prihvatili te predloge Vlade i uz pisane garancije izašli iz jame gdje su bili osam dana. Ðukanoviæ je rekao da i on i Vlada snose odgovornost zato što je rudarima kasnila isplata zarada i drugih dugovanja najavljena za 15. februar. »Umjesto 15. februara isplata je bila èetiri dana kasnije. Kritikovao sam zbog toga ljude u Vladi, a oni su se pravdali da su imali dogovor sa radnicima da æe èekati èetiri dana«, naveo je Ðukanoviæ podsjeæajuæi da su rudari 16. februara ponovo ušli u jamu, gdje se još nalaze, i postavili nove zahtjeve, uglavnom one koji su krajem decembra odbijeni. On je ocijenio da je sve što se kasnije dogaðalo politièko i medijsko orgijanje opozicije, predstavnika nevladinih organizacija i pojedinih medija koji su željeli da optuže Vladu i premijera za neizvršavanje obaveza. Komentarišuæi usvajanje izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), Ðukanoviæ je ocijenio da se pokušala politièki zloupotrijebiti jedna situacija. »To nije neobièno, ali je upozoravajuæe ukoliko to pronalazi prostor u zakonodavnom radu, zbog opasnosti da takvi pojedinaèni postupci ugroze konzistentnost pravnog sistema koji je rovit, kojeg tek gradimo«, konstatovao je Ðukanoviæ. On je dodao da se u ovom sluèaju opozicija pokušala predstaviti kao dobroèinitelj, iako je iz Vlade više puta saopšteno da je ta inicijativa prihvatljiva i da æe izmjene biti usvojene u roku od 90 dana. Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje omoguæavaju rudarima da idu u penziju sa 30 godina benificiranog radnog staža, usvojene su danas u Skupštini jednoglasno. (kraj) bvm