Podgorica, (MINA) - Nevladina organizacija Media centar zatražila je od predsjednika i potpredsjednice Vlade u tehničkom mandatu, Dritana Abazovića i Jovane Marović, da ubrzaju proces izmjena medijskih zakona koji su u pripremi duže od osam mjeseci. Direktor Media centra Goran Đurović podsjetio je da je Ministarstvo kulture i medija u mandatu prethodne Vlade formiralo radnu grupu za izradu medijskih zakona. On je rekao da je radna grupa završila svoj posao prije dva mjeseca, a da je Ministartvo kulture i medija bilo obavezno da finalizuje tekstove tri medijska zakona i stavi ih na javnu raspravu, kako bi nakon toga bili dostavljeni Skupštini na usvajanje. „Ukoliko se hitno medijski zakoni ne stave na javnu raspravu, doći će do nepoštovanja Programa rada Vlade, jer je izmjena medijskih zakona planirana za treći kvartal ove godine“, upozorio je Đurović. Prema njegovim riječima, ukoliko se odmah ne nastavi proces izmjena medijskih zakona doći će i do kršenja akcionog plana za ispunjavanje obaveza Crne Gore u procesu integracije u Evropsku uniju (EU). „Kako je Vlada proklamovala ubrzanje EU integracije kao jedan od prioriteta u svom radu, očekujemo da predsjednik i potpredsjednica Vlade ostanu dosljedni u ispunjavanju tog cilja“, rekao je Đurović. On je naveo da je Media centar nedavno pozvao Ministarstvo kulture i medija da konačno stavi na javnu raspravu tri medijska zakona i nastavi proces unapređenja regulative u oblasti medija koji neopravdano dugo traje. Đurović je podsjetio i da je vlada premijera Zdravka Krivokapića imala u programu rada izmjenu medijskih zakona, ali da je neaktivnošću prethodnog ministarstva rok za donošenje tih propisa prekoračen godinu. „Da bi tri medijska zakona bila upućena Skupštini na odlučivanje, neophodno je sprovesti javnu raspravu kako bi se dala prilika stručnoj i laičkoj javnosti da ponudi sugestije i doprinese poboljšanju kvaliteta ovih propisa“, dodao je on. Izmjenama Zakona o medijima, kako je naveo Đurović, predviđa se unapređenje položaja novinara, uvećanje Fonda za medijski pluralizam, kako bi bilo unaprijeđeno informisanje građana, i unapređuje okvir za suzbijanje govora mržnje. „Donošenjem zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama predviđeno je unapređenje nezavisnosti savjeta (ključnog upravljačkog organa) u regulatoru medijskog tržišta, povećanje opsega situacija koje predstavljaju sukob interesa članova savjeta regulatora, ali i povezanosti članova savjeta regulatora i savjeta javnih emitera“, ukazao je Đurović. Kako je dodao, zakonskim izmjenama predviđeno je i poboljšanje finansijske i uređivačke samostalnosti i rada lokalnih javnih emitera, bolja zaštita od neprofesionalnih sadržaja emitera iz država okruženja, unapređuje kontrolna uloga regulatora tržišta elektronskih medija, povećava minimalni procenat sopstvene produkcije elektronskih medija radi boljeg informisanja javnosti. Đurović je kazao da se izmjenama Zakona o Radio televiziji Crne Gore (RTCG) predviđa povećanje nezavisnosti savjeta javnog medijskog servisa i smanjenjenje neprimjerenog partijskog uticaja na izbor članova ovog ključnog upravljačkog organa,. „Predviđeno je i povećanje kriterijuma za članove savjeta u pogledu njihovih stručnih kapaciteti, transparentnost rada RTCG, unapređuju kriterijumi za izbor generalnog direktora, unapređuje odgovornost generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica, poboljšava položaj ombudsmana zaduženog za prigovore slušalaca i gledalaca“, dodao je Đurović. On je naglasio da su izmjene medijskih zakone dio procesa evropske integracije Crne Gore. „Ukoliko aktuelna vlada želi da uradi ono što je moguće da se ubrza proces pristupanja EU, onda treba da ubrza proces donošenja medijskih zakona. Ministarstvo kulture i medija i Vlada ne smiju izbjegavati svoje obaveze zato što im je izglasano nepovjerenje“, poručio je Đurović. On je kazao da je postojeća Vlada u punom mandatu da vrši sva svoja Ustavom utvrđena ovlašćenja do izbora nove. „U Skupštini se, svakako, donose konačne odluke, pa je pitanje legitimiteta zakona nesporno“, istakao je Đurović. Bilo bi, smatra on, neodgovorno da Vlada procesuira neke druge zakonske tekstove prema Skupštini, kao što je zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, a da ne sprovede javnu raspravu i uputi parlamentu medijske zakone. „Dalje odugovlačenje procesa izmjene medijskih zakona znači svojevrsno nepoštovanje svih koji su učestvovali u radnoj grupi i doprinijeli poboljšanju normativne osnove za suzbijanje govora mržnje u medijima, za bolje funkcionisanje regulatora medijskog tržišta, javnih medijskih servisa i poboljšanje kvaliteta informisanja javnosti“, kazao je Đurović. (kraj) nim/gop