Podgorica, (MINA) – Predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Joviæeviæ ocijenio je danas da bi bilo neophodno da se povuèe crnogorska vlada na èelu sa premijerom Milom Ðukanoviæem. »Nijesam nerealan da oèekujem da æe taj predlog biti prihvaæen, ali bi mudri politièari, prije svega Ðukanoviæ, morali o tome ozbiljno razmisliti«, rekao je Joviæeviæ u intervjuu agenciji MINA. On je ocijenio da je Ðukanoviæ, od svih aktera koji su se javljali u posljednjih 12 godina na politièkoj sceni Crne Gore, imao najveæi državni potencijal. »Druga je stvar je li ih on iskoristio kako treba i za prave stvari«, konstatovao je Joviæeviæ. Prema njegovim rijeèima, i ruski predsjednik Boris Jeljcin, suoèen sa ekstraprofiterima i naraslim kriminalom, umjesto da postane rob tog okruženja, opredijelio se za nasljednika bez hipoteke i na miran naèin se povukao u penziju. »Valjalo bi brzo razmišljati i u Crnoj Gori o promjeni vlade i premijera. Vlada jeste kolektivni organ, ali joj peèat daje prva liènost. Crnoj Gori je potreban tranzicioni period od dvije godine u kojem bi se nova vlada, meðustranaèka ili jednostranaèka, ali u svakom sluèaju sastavljena od liènosti bez hipoteka, mogla ozbiljno suoèiti sa deformacijama nastalim u proteklih 12 godina«, rekao je Joviæeviæ. MINA: Šta bi bio zadatak takve vlade? JOVIÆEVIÆ: Vraæanje povjerenja u institucije, kroz ozdravljenje državnog aparata, prije svega policije, tužilaštve i pravosuða. Vlada bi mogla tako reformisanom aparatu prepustiti da se nosi sa organizovanim kriminalom i poèeti pripreme za približavanje Evropi. Dvogodišnji period bi dobro došao da se u parlamentu stvori atmosfera koja æe omoguæiti promjenu ustava i politièki konsenzus oko izglasavanja važnih sistemskih zakona. To bi bio period u kojem bi sve politièke partije imale priliku da se transformišu i, prije svega, distanciraju od onoga što je donijela takozvana antibirokratska revolucija. Distanciranje u sadržajnom i personalnom smislu dovelo bi do prestrukturiranja postojeæih i stvaranja novih partija i do potpuno promijenjene politièke strukture na politièkoj sceni Crne Gore. Jedino tako bi mogli da se održe novi izbori u normalnoj i mirnoj atmosferi, sa mnogo novih politièkih aktera. Druga je stvar hoæe li politièki subjekti i, prije svih, politièki vrh Demokratske partije socijalista (DPS) to shvatiti. MINA: Koliko je realno oèekivati da se DPS dobrovoljno odrekne upravo osvojene apsolutne vlasti? JOVIÆEVIÆ: Teško je išta oèekivati. Ali sada je potpuna pat pozicija, u politièkom i ekonomskom životu. Ništa se ne zbiva, ništa se ne kreæe i nad svim stoji optereæenje aferama koje se gotovo svakodnevno umnožavaju. Ne postoji jasna volja aktuelnog politièkog vrha da se suoèi sa tom situacijom i zadovoljava se gašenjem požara od prilike do prilike, ostavljajuæi sve drugo po strani. Takva situacija ne može dugo trajati, a Crnu Goru povlaèi u još dublje zaostajanje. MINA: Kako komentarišete optužbe da je Ðukanoviæ rukovodio švercom cigareta? JOVIÆEVIÆ: Dileme nema – šverc cigaretama postoji. Druga je stvar da li se ta i druge afere predimenzioniraju, da li treba ukljuèiti više liènosti i da li se zloupotrebljavaju kao elemenat pritiska na aktuelni politièki vrh Crne Gore i eventualne suverenistièke namjere. Glavni je problem da optužbe imaju èvrstu osnovu i da mi svi to znamo. Šverc se smatrao manje više normalnim procesom, iz koga se dobijaju odreðene beneficije, ali se nikad nije postavljalo pitanje kakve æe sjutra biti posljedice, koje su sad došle. Uz lošu ekonomsku situaciju i politièku razjedinjenost, te afere doðu kao vrlo krupno optereæenje i meðunarodnu poziciju Crne Gore èine krajnje slabom. MINA: Znaèi li to da je Ðukanoviæ sada postao kamen o vratu Crnoj Gori? JOVIÆEVIÆ: Da. Ali njemu se ne može osporiti nekoliko velikih politièkih poteza. Bila je potrebna velika lièna hrabrost da se 1997.godine suprostavi Miloševiæu, a velika politièka mudrost da Crna Gora ostane po strani tokom NATO intervencije. Meðu najveæe zasluge mu pripisujem što je uspio da intezivira nedovoljno zrelu svijest o državnosti Crne Gore. Iako smo godinama imali dvije suverenistièke partije i niz nezavisnih intelektualaca koji su djelovali kao slobodni strijelci, do bitnog zaokreta je došlo onog èasa kad se vlast, na èelu sa Ðukanoviæem, okrenula prema suverenistièkom projektu. Sporno je, meðutim, što je Ðukanoviæevom krivicom, ili sticajem okolnosti, stvoren polusvijet oko vrha vlasti sa svim deformacijama koje su iz toga prizašle. U vladajuæim srukturama, pri èemu mislim i na Ðukanoviæa, formirana je svijest o apsolutnoj vlasti, koju je opasno dijeliti. Prelazak u normalnu fazu zahtijeva potpuno drugaèiji naèin upravljannja državom, potpuno drugaèiji pristup, spremnost da vlast bude veoma kontrolisana i da se akteri suoèavaju sa vlastitim greškama. Takve sklonosti do sada nije pokazao ni Ðukanoviæ ni partija kojoj je na èelu i to je njihova velika istorijska greška. Da su od 1997. godine krenuli u susret problemima, ne èekajuæi da ih problemi i afere preplave, Crna Gora bi sada bila u potpuno drugaèijoj ekonomskoj i politièkoj situaciji. Ne znam da li Ðukanoviæ i partije na vlasti shvataju da je njihov naèin prevaziðen, ali bi dobro bilo da to shvate. Alternativa je dalja stagnacija, ekonomska i politièka kriza, koja se mora prije ili kasnije okonèati. MINA: Da li odbijanje DPS-a da parlamentu prepusti dio kontrole nad tajnom policijom i nastojanje da Vujanoviæ bude po svaku cijenu predsjednik Crne Gore pokazuje nespremnost za podjelu vlasti? JOVIÆEVIÆ: Da. Farsa sa izborom Vujanoviæa ukazuje samo na nastojanje da i tu funkciju popuni èovjek koji neæe iskoèiti iz kolosjeka i biti van kontrole. Interesantno je i nastojanje da se tajnoj policiji, sa kojom su graðani u proteklih 12 godina imali uglavnom negativna iskustva, želi dati forma demokratskog i evropskog, a zapravo se èini sve da stanje ostane isto. To je ogromna greška i Ðukanoviæa i DPS-a, jer ne shvataju da stvari danas više ne mogu da idu onako kako su navikli. Sva prièa o izboru predsjednika i potpredsjenika parlamenta i partijsko pregovaranje oko ambasadora, lièi na ono kako se baba èešlja dok kuæa gori. Iz toga samo mogu da zakljuèim da kod njih, a prije svega kod Ðukanoviæa, nije sazrela svijest o težini situacije u kojoj se svi mi s njima nalazimo, a još manje o posljedicama. MINA: Kako komentarišete èinjenicu da je èlan GZ Milenko Popoviæ javno optužio potpredsjednika Savjeta za privatizaciju Veselina Vukotiæa da je zreo za zatvor zbog privatizacije Jugopetrola i da do sada nije bilo nikakve reakcije? JOVIÆEVIÆ: GZ smatra da je privatizacija Jugopetrola bila nepotrebna. Suludo je bilo privatizovati kompaniju koja odlièno posluje i ima odliènu perspektivu i sve to uraditi brzopleto i lagati crnogorsku javnost, jer se sada zna da je Jugopetrol plaæen 25 miliona EUR manje nego što vladini zvaniènici prièaju. Katastrofalno je što je Helenik petroleum dobio vlasništvo nad vrlo izvjesnim rezervama gasa i nafte. To je potpuno u suprotnosti sa Ustavnom Crne Gore i to smo otvoreno nazvali veleizdajom. Tražili smo od premijera Ðukanoviæa i od predsjednika Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapiæa da javnosti saopšte da li je to taèno. Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor. Sada preostaje da, uz konsultovanje pravnih struènjaka, povedemo akciju da se taj štetni ugovor poništi. Onaj ko je to uèinio, ne samo da treba da ide sa politièke funkcije, ako je na njoj, nego treba da završi u zatvoru. MINA: Kako komentarišete istrage protiv direktora državnih kompanija? JOVIÆEVIÆ: Policija ima te dosijee godinama i sada ih aktivira da bi izgledalo da se nešto koliko toliko mijenja. Ne vjerujem da se to dešava naroèitom voljom vlasti. No, tu je uvijek tužilac da policijske prijave odbaci. (kraj)jrb