Podgorica, (MINA) – Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti nema pretenzije da povjerava hramove bilo kome osim vjernicima, kazao je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin i poručio poslanicima Demokratskog fronta (DF) da nemaju od koga da brane hramove, jer ih niko neće napadati. On je, na pitanje poslanika DF-a Slavena Radunovića da li Vlada svjesno provocira građanske sukobe u Crnoj Gori, odgovorio da namjera Vlade nije da iko osim vjernika koristi vjerske objekte i da je moralni imperativ da se čuvaju teških riječi. „To je ono što je u duhu tradicije, na koju Vi s pravom volite da se pozivate, da se čuvamo teških riječi i čuvamo jedni druge od sebe samih,“ kazao je Pažin. Zakon, kako je istakao, nema nikakve pretenzije da ikome povjerava hramove osim vjernicima. „Ne očekujete gospodine Radunoviću valjda da Vlada drži sjednice u nekom od vjerskih objekata. Zaista je neprihvatljiva manipulacija da se navodno radi o potrebi da država raspolaže tom imovinom tako što će je stavljati u promet. Ništa od toga nije tačno“, rekao je Pažin. On je dodao da je Opština Cetinje upisana kao vlasnik Cetinjskog manastira. Pažin je pitao da li neko smeta vjernicima da idu u Cetinjski manastir, da li ih neko napada, uzurpira, ugrožava. „Niko. Prema tome, nemate od koga da branite hramove, jer ih niko neće napadati. A ako tvrdite da će ih neko napadati onda grubo manipulišete činjenicama“, kazao je Pažin, obraćajući se poslanicima DF-a. Kako je istakao, niko nema pravo da napada hramove. „Stoga nema ni potrebe da ih branite, posebno ne životima. Životi su nam dragocjeni svih građana. I nemojmo da provociramo tu priču o životima koji će stradati usljed neodgovorne i neodmjerene retorike koja može da se čuje“, naveo je Pažin. On je kazao da je shvatio da su sporna samo tri, najviše četiri člana i da treba otvoreno reći. Pažin je dodao da zakon o slobodi vjeroispovijesti nije stvar političkih ideologija, nego ljudskih prava i sloboda i kad svedu raspravu na to onda će lako doći do najboljeg mogućeg rješenja. „Nije planirano niti je moguće da, po ovom zakonu, koristeći liberalna rješenja iz ovoga zakona, tri vjernika osnuju vjersku zajednicu i da im država ustupa vjerske hramove na raspolaganje. To po zakonu nije moguće.“ Poslanik DF-a Milun Zogović pitao je Pažina da li kao prijetnju doživljava izjavu glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da on nije izjavio da je povjerenje u rad Tužilaštva na niskom nivou, a ako jeste da je pogriješio. „Ne doživljavam kao prijetnju iskazani stav Katnića, prije svega zato što se on ne bi usudio, niti bi sebi dozvolio da prijeti potpredsjedniku Vlade i ministru pravde“, kazao je Pažin. Kako je naveo, nije tajna da su on i Katnić imali različite stavove vezane za objektivnu odgovornost u Vrhovnom državnom tužilaštvu, kao posljedica poznate afere koja sa pravom zaokuplja pažnju javnosti. „Ja sam smatrao da treba da postoji objektivna i profesionalna odgovornost, neovisno o postupcima koji se vode kao krivični postupci, ne prejudicirajući ni sadržaj, niti ishod tih postupaka koji se vode“, podsjetio je Pažin. Na pitanje šta će preduzeti u narednom periodu vezano za Tužilaštvo, Pažin je odgovorio da će sljedeće godine pokrenuti procedure za izmjene organizacionih zakona koji uređuju taj državni organ, da bi jasno pozicionirali liniju odgovornosti unutar Tužilaštva, što sada nije slučaj. „To nije slučaj prije svega neodgovornim pravnim avanturizmom jednog broja Vaših opozicionih kolega, koji su u jednom ranijem periodu, na neprimjeren način, nepoznat u demokratskoj praksi, pozicionirali Tužilaštvo u pravni sistem, jer im se tada činilo da će preko Tužilaštva moći da ostvaruju neke političke ciljeve, a sada vide da su bili u zabludi, pa prigovaraju na ta rješenja koja postoje sada kao pozitivna pravna rješenja“, kazao je Pažin. Kako je naveo, prema Ustavu je Tužilaštvo jedinstven i samostalni državni organ, a ne grana vlasti. „Međutim, kod nas je pozicionirano kao grana vlasti, što je samo po sebi jedna devijacija unutar pravnoga sistema“, rekao je Pažin. On je kazao da tu devijaciju treba ispravljati i da će je ispraviti zajedno. „Ministarstvo pravde i Vlada će utvrđivati prijedloge, a Vi ćete biti u prilici da o tome raspravljate, kako bismo Tužilaštvo vratili tamo gdje mu je mjesto i prepoznali ga kao organ jedne od grana vlasti“, naveo je Pažin. On je dodao da će napraviti komparativna rješenja sa najdemokratskijim državama svijeta i vidjeti kako to treba da funkcioniše. „Tako će to funkcionisati i u Crnoj Gori“, zaključio je Pažin. (kraj) mip