Podgorica, (MINA) – Komesar za raseljena i izbjegla lica Željko Šofranac oèekuje da æe crnogorska Vlada u prvom kvartalu ove godine raspravljati o predloženom tekstu Nacionalne strategije za rješavanje statusa tih osoba. “Komisija koju je formirala Vlada i multidisciplinarne radne grupe uz podršku Instituta za strateške studije i projekcije uradila je finalni dokumenta koji æe uskoro biti dostupan javnosti”, kazao je Šofranac agenciji MINA. On je dodao da je trajno rješavanje izbjeglištva u Crnoj Gori, u narednih hiljadu dana, imperativ za sve nosioce aktivnosti i odgovornosti koje proizilaze iz Strategije. Šofranac je rekao da je poznato da Crna Gora nastoji i želi da primijeni meðunarodne standarde u svim oblastima, pa i kod osjetljivih pitanja izbjeglištva. “Zato æe nam za trajno rješenje izbjeglica koje podrazumijeva repatrijaciju, lokalnu integraciju i odlazak u treæe zemlje biti neophodna podrška meðunarodne zajednice i konstruktivan odnos zemalja porijekla izbjeglih i raseljenih lica”, kazao je on. Šofranac je naveo da se o promjenama koje æe donijeti Strategija ne može ad hok /ad hoc/ govoriti, jer æe mnogi faktori uticati na tok, dinamiku i kvalitet trajnih rješenja. “Jednako znaèajnim tretiramo sva tri naèina trajnih rješenja koje poznaje meðunarodno pravo. Èinjenica je da bi za sve, a posebno izbjeglice, bilo najbolje rješenje povratak u zemlje porijekla. Ali je pitanje da li je to sada baš svuda moguæe”, objasnio je on. Šofranac je dodao da je lokalna integracija, sa druge strane, veoma suptilan, dug i skup proces, jer podrazumijeva pristup pravima u zemlji izbjeglištva koja su slièna ili istovjetna sa onima koja ima rezidentno stanovništvo. On je podsjetio da je u Crnoj Gori na popisu u junu registrovano 8,5 hiljada raseljenih iz bivših jugoslovenskih republika, kao i da je u toku revizija statusa tih lica. “Oèekujemo da æemo nakon toga imati precizne podatke o tome koliko osoba je potvrdilo ili izgubilo status. Kad je rijeè o interno raseljenim licima sa Kosova, na registraciji prošle godine, status je potvrdilo oko 18 hiljada osoba”, kazao je Šofranac. On je rekao da je ranijih godina humanitarna pomoæ za izbjegla i raseljena lica bila znaèajna i obimnija, kao i da sada donatori sve više zatvaraju programe u Crnoj Gori, cijeneæi da su razvojni projekti buduænost. On je saopštio da æe prioriteti u radu Komesarijata ove godine biti kontinuirana briga o izbjeglim i raseljenim licima, kao i planovi vezani za razvojne projekte. Plaæanje smještaja za raseljene u tri kolektivna centra u kojima žive najugroženiji od njih takoðe je jedan od zadataka. Šofranac je kazao da Komesarijat u saradnji sa UNHCR-om razmatra alternativne vidove zbrinjavanja raseljenih i izbjeglih, kao i da neki od njih dobijaju rješenja za smještaj u novoizgraðenim porodiènim naseljima. “Znamo da to ni izbliza ne može da zadovolji sve njihove potrebe i mnogobrojne zahtjeve. Meðutim, mi pokušavamo sve što je u našoj nadležnosti, da svakom licu koje nam se obrati, u doglednom vremenu, riješimo makar dio problema”, zakljuèio je on. (kraj) del/mrd