Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Èlan Odbora direktora Kombinata aluminijuma (KAP) Vojin Ðukanoviæ saopštio je danas da je kao ministar privrede 2001. godine potpisao Ugovor u kojem se navodi da æe ako KAP ne bude, Vlada isplatiti dugove povjeriocima prilikom privatizacije. »Dakle, ako strateški investitor ne vrati dugove Vlada æe garantovati isplatu. Strategijom privatizacije je predviðeno da strateški partner pregovara i plaæa dugove. Vlada nije preuzela dugove, veæ je ostalo strateškom partneru da to riješi«, rekao je Ðukanoviæ novinarima nakon Okruglog stola o strategiji privatizacije KAP-a. Kljuèni povjerioci KAP-a su Glenkor /Glencore/, podgorièka Vektra i londonska Standard banka, koji potražuju 138 miliona USD. Osim Ðukanoviæa, Ugovor je potpisao tadašnji ministar finansija, a aktuelni potpredsjednik Vlade, Miroslav Ivaniševiæ. Protiv njih dvojice danas je GZP Vrhovnom državom tužiocu podnijela kriviène prijave jer su 2001. godine Ugovor potpisali neovlašæeno, bez saglasnosti Vlade. Prema tvrdnjama tadašnjeg potpredsjednika Vlade Žarka Rakèeviæa, SDP se protivila Ugovoru, a Vlada se nikada nije saglasila sa njim. »Kako se može kao greška ocijeniti ako nešto uradite dobro i za interes firme i svog naroda«, upitao je Ðukanoviæ. Na pitanje kako je moguæe da je Ugovor potpisao bez prethodne potvrde Vlade, Ðukanoviæ je odgovorio da je saglasnost dala njena Komisija za ekonomsku politiku. »Ugovor je prošao Komisiju za ekonomsku politiku, a ja sam napisao u dopisu Vladi da je to najbolji dogaðaj tog vremena«, kazao je Ðukanoviæ i dodao da ne brine zbog prijave i da bi predstavnici GZP »drugaèije prièali da su jedan dan boravili u privredi«. Ðukanoviæ je saopštio da je u vrijeme potpisivanja Ugovora KAP imao rezerve za samo tri dana proizvodnje i da mu je prijetilo gašenje 500 æelija. »Gdje bi onda èetiri hiljade radnika i reprolanac. Lako je sada prièati«, smatra Ðukanoviæ. On je podsjetio da je KAP od Glenkora /Glencore/ pozajmio 25 miliona USD da bi obezbijedio nastavak prizvodnje, uz oko 28 odsto kamate. Tada su domaæe banke, prema rijeèima Ðukanoviæa, nudile kamatnu stopu od oko 90 odsto, a nijesu ni htjele da odobre toliki kredit. Sadašnja kamatna stopa na dug, prema rijeèima Ðukanoviæa, iznosi pet ili šest odsto godišnje. »Kada je prijetilo da KAP obustavi proizvodnju, direktor Danilo Vuksanoviæ i njegova kamarila napustili su kompaniju, a mi smo napravili dobar posao, došli da saniramo stanje. Za èetiri godine KAP je otišao naprijed, ali ne može se bez privatizacije«, kazao je Ðukanoviæ. On je saopštio da je bio u toku pregovora o reprogramu dugova ali se nije bavio njihovim nastankom, s obzirom da su to kontrolisale nadležne državne institucije. »Tada nijesam radio u KAP-u. Dugovi su takvi kakvi su, ko ih je napravio zna se, to je politika koja je uvela sankcije, odnosno prosrpske stranke. Za sva vremena to treba rašèistiti«, rekao je Ðukanoviæ. (kraj) dmc