Budva, (MINA-BUSINESS) – Vladine projekcije ekonomske politike za ovu godinu u oblasti turizma biæe ostvarene, ocijenio je danas ministar turzima Predrag Neneziæ. “Dosadašnji rezultati ukazuju na to da æe do kraja godine biti ostvarene projekcije ekonomske politike za 2010., a to je preko 1,1 milion turista, više od sedam miliona noæenja i oko 620 miliona EUR ukupnih prihoda od turizma”, kazao je Neneziæ. On je na konferenciji Ekonomija Crne Gore: stanje, pravci razvoja i perspektive podsjetio da su Strategijom razvoja turizma do 2020. godine definisane smjernice za kreiranje održivog, visoko-kvalitetnog i raznolikog turistièkog proizvoda, koji æe omoguæiti rast prihoda i broja turista, a kroz to otvaranje novih ranih mjesta i poveæanje životnog standarda. Akcenat je, kako je rekao, stavljen na održivost, koja je u turistièkom sektoru posebno važna, jer turistèka ponuda u Cnoj Gori treba da bude bazirana na ekskluzivitetu prirodnih i kulturnih atrakcija i razlièitih aktivnosti koje podrazumijevaju prirodni ambijent i raznolikost istorijskog i kulturnog nasljedja koje je koncentrisano na malom prostoru. “Pred turistièku Crnu Goru postavljaju se novi izazovi. Imajuæi u vidu jedinstvene, ali limitirajuæe resurse, pitanje upraljanja rastom postaje prioritet. Održivost mora biti vodeæi princip. Cilj naše posveæenosti ovom pristupu, na nivou politike i pojedinaènog projekta, nije samo da privuèemo kapital”, kazao je Neneziæ. Prema njegovim rijeèima, poenta je kako iznaæi naèine da se privuèe “prava vrsta investicija” koje æe stvoriti “opstajuæe, prilagodljive i održive kapacitete i proizvode”, i investitore èiji ciljevi su u osnovi saglasni sa naconalnm interesima. “Moramo prilagoditi našu turistièku ponudu konzumentima buduænosti, a ne samo današnjem. Moramo biti inovativni, razvijati i održavati relevantnost i snagu našeg brenda, i graditi odgovarajuæu raznovrsnu lepezu ponude”, smatra Neneziæ. Ministar ekonomije Branko Vujoviæ kazao je da je globalna ekonomska kriza u nacionalnoj ekonomiji “praktièno oznaèila kraj prethodne faze privrednog ciklusa, odnosno, prosperiteta ekonomskog razvoja”. “Recesija polako jenjava u drugoj goodini njenog trajanja i prema ostvarenim parametrima nagovještava period stagnacije”, rekao je on. Vujoviæ smatra da negativni rezultati, koji su bili prisutni, nijesu imali pogubne efekte po nacionalnu ekonomju, ali su “ispoljavali negativne uticaje smanjenja vrijednosti ekonomsih parametara”. On je kazao da posebnu pažnju, sa stanovišta oporavka nacionalne ekonomje, zavrjeðuje napor u stvaranju uslova za poèetak realizacije strateških investicionih projekata. “Na osnovu preduzetih mjera, evidentno je da æe, u perodu do kraja tekuæe godine i poèetka naredne, Crna Gora pristupiti realizaciji tri kapitalna projekta”, rekao je Vujoviæ. Prema njegovim rijeèima, najveæi i najznaèaniji, po nacionalnu ekonomju, investicioni projekat je gradnja autoputa Bar–Boljari, vrijedan preko 2,7 mlijarade EUR. “Zatim, gradnja sistema hidroelektrana na Moraèi, u vrijednosi od 550 miliona EUR, kao i izgradnja i razvoj risort centra na poluostrvu Luštica vrijednog 1,1 mlijarde EUR,što kumulativno izbosi oko 4,3 milijarade”, kazao je Vujoviæ. On je ocijenio da vrijednost novca koji æe biti investiran kroz realizaciju tih projekata znaèajno premašuje apsolutne vrijednosti BDP-a na godišnjem nivou, ostvarenog u prošloj godini. “Jasno je da bi realizaciju zapoèetih infrastrukturnih projekata trebalo ubrzati”. Ministar ureðenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenoviæ je podsjetio da u Crnoj Gori, do prije nekolko godina, nije bilo jednog od glavnih predusova za investicione aktivnosti, a to je ureðeno prostorno planiranje i realizacija prostornih i urbanistièkih planova. “Meðutim, u posljednje dvije i po godine uspjeli smo da napravimo ogromne pomake i sada možemo reæi da to više ne predstavlja problem za investitore”, rekao je on. On je kazao da je donesen Prostorni plan države koji je definisao osnovne smjernice ukupnog razvoja, pa su stvoreni uslovi za realizaciju velikih investicionih i infrastrukturnih projekata, kao što je autoput Bar – Boljari. “Prostorni plan je stvorio i preduslove za realizaciju projekta hidroelektrana na Moraèi”. Usvojen je i Zakon o ureðenju prostora koji na nov naèin defniše tu oblast i omoguæava efikasnu realizaciju odreðenih projekata, dok je procedura dobijaja dozvola znaèano skraæena. “Sve æe to znaèajno uticati na buduæe investitore u Crnoj Gori. Ovakva zakonska regulativa je dokaz da je prostor prepoznat kao najznaèaniji crnogorski resurs”, zakljuèio je on. (kraj) rap/del