Podgorica, (MINA) –Ženska ljudska prava i dalje nijesu na zadovoljavajuæem nivou u Crnoj Gori iako ima pomaka, ocijenila je Branka Vlahoviæ iz Odjeljenja za rodnu ravnopravnost Ministarstva za ljudska i manjinska prava. “Ženska ljudska prava u velikom broju društava, pa ni u crnogorskom, i dalje nijesu na zadovoljavajuæem nivou, niti smo dostigli stepen kada bismo mogli da kažemo da je povreda ženskih ljudskih prava samo pojava koja se dešava, ali da ona nije pravilo”, kazala je ona agenciji MINA. Vlahoviæ smatra da uvoðenje principa rodne ravnopravnosti u sve segmente društva nije jednostavno jer zahtijeva promjenu svijesti, ustaljenih normi ponašanja , tradicionalistièkih shvatanja i prevazilaženje stereotipa. „To pojednostavljeno shvatanje rodnih uloga veæ gubi na intezitetu i poèinju da duvaju drugaèiji vjetrovi, odnosno shvatanja i pozicije se polako mijenjaju. Stereotipi i predrasude o odnosu muškaraca i žena i njihovoj ulozi u društvu, nijesu više toliko kruti, i u mnogome su odnosi promijenjeni“, ocijenila je Vlahoviæ. Prema njenim rijeèima, napredak nije veliki ali je vidljiv, a tome je „mnogo doprinio civilni sektor, pogotovo nevladine organizacije koje se bave ženskim pitanjima”. Ona napominje da treba voditi raèuna da se ne radi o suprostavljenim grupama, da niko nikome ne uzima vlast, ulogu i mjesto, veæ da se radi o zajednièkoj podjeli odgovornosti, obaveza i koristi. „S druge strane, ako sagledamo realno zahtjeve, ciljeve i prioritete koji su sastavni dio politika za postizanje rodne ravnopravnosti, shvatiæemo da se ne promoviše identiènost muškaraca i žena nego se baš suprotno - uvažava njihovo pravo na razlièitost“, rekla je Vlahoviæ. Ona je navela da se „nažalost podrazumijeva“ da kada kažemo seksualno uznemiravanje svi pomisle na žene, jer je èesto to grupacija koja je prepoznata kao ugrožena. Razlog tome je, kako navodi, i èinjenica da su moderna društva u prevelikoj trci za profitom osiromašila sebe jer nijesu adekvatno iskoristila polovinu svoje postojeæe snage, znanja i vještina. “Što znaèi da nijesu dopustila razvijanje i primjenu svih ženskih potencijala èime su se odrekli najvrednijeg resursa – dijela ljudskog resursa”, ocijenila je ona. Prema posljednjem popisu, MONSTAT je zabilježio da je od ukupno 620 hiljada stanovnika u Crnoj Gori, nešto više od 313 hiljada žena - dakle one èine 50.61 odsto populacije. Prema njenim rijeèima, jedan od glavnih problema u oblasti rodne ravnopravnosti jeste i èinjenica da je malo žena u upravljaèkim strukturama i na pozicijama moæi i odluèivanja. „U Skupštini je 11 odsto žena, u Vladi jedna ministarka, dok na funkciji premijera i podpredsjednika Vlade nema žena, a tek je prošle godine usvojena je obavezna kvota od 30 odsto žena na izbornim listama”, kazala je Vlahoviæ. Ona smatra da su žene uglavnom na pozicijama na kojima djeluju iz drugog plana, u sektorima obrazovanja, rada i socijale, dakle i društvene kao i porodiène brige, „ali im èelne pozicije nijesu dostupne”. Dobar primjer je, kako navodi, sektor obrazovanja i vaspitanja, jer u tim oblastima preko 75 odsto zaposlenih èine žene. „Imamo feminizaciju ovog zanimanja, a kada idemo do nivoa upravljanja taj se trend znaèajno smanjuje - u predškolskim ustanovama su najèešæe direktorice žene, da bi se taj broj odmah smanjio u osnovnom obrazovanju, još više u srednjem, i na pozicijama upravljanja u visokoškolskim ustanovama”, kazala je ona. Vlahoviæ podsjeæa da je za potrebe Evropskog pokreta u Crnoj Gori agencija IPSOS uradila istraživanje koje je pokazalo da su razlike u zaradama muškaraca i žena oko 14 odsto. Vlahoviæ je rekla da se opština Bar prva u Crnoj Gori obavezala na sprovoðenje politika rodne ravnopravnosti na svim nivoima, „a oèekuje se da æe ovakve ili sliène odluke usvojiti i opštine Pljevlja, Nikšiæ, Budva, Cetinje i Bijelo Polje“. Prema njenim rijeèima, stalno isticanje potrebe za dobijanjem relevantnih, i po statistièkim metodologijama priznatih podataka, zahtjev je koji se stalno postavlja pred Crnu Goru „a ovi podaci, iako su obaveza i po Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, veoma su deficitarni“. „I to je jedan od glavnih razloga zabrinutosti CEDAW (Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena) Komiteta UN, koji je razmatrao Inicijalni izvještaj Crne Gore o ostvarivanju rodne ravnopravnosti u oktobru 2011.godine i ostavio dvogodišnji rok za ispravljanje tog nedostatka“, kazala je ona. (kraj) mib/anm