Podgorica, (MINA) - Crna Gora i Srbija treba da vrate punu državnost i meðunarodno priznanje, jer njihova postojeæa državno pravna veza ne funkcioniše, ocijenio je veèeras crnogorski šef diplomatije Miodrag Vlahoviæ. On je rekao da je takav stav naišao na razumijevanje i tokom Ministarske konferencije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), na kojoj je crnogorska delegacija nastupala samostalno, sa pozicije predsjedavajuæe Jadransko-jonskom inicijativom. «Takav stav je naišao na razumijevanje, ne u smislu prihvatanja, veæ prepoznavanja da Crna Gora želi na konstruktivan naèin i dobronamjerno da naðe rješenje za situaciju koja je kompleksna i koja se ne tièe samo nje, veæ cijelog regiona«, kazao je Vlahoviæ u intervjuu Televiziji »Montena«. Govoreæi o Hagu, Vlahoviæ je ponovio da je Crna Gora ispunila sve svoje obaveze i podsjetio na poslednji izvještaj glavnog tužioca Trbunala Karle del Ponte, u kojem je, kako je naveo, jasno locirana odgovornost za neizvršenje obaveza, odnosno èinjenicu da je za to odgovorna srpska Vlada. »Bitno je da je uoèeno da je Crna Gora ispunila svoje obaveze, ali da, sa druge strane, još trpi posledice politike na koju ne može niti je mogla da utièe«, naveo je Vlahoviæ i ponovio da je Crna Gora, zbog nesaradnje srpske Vlade sa Haškim tribunalom, onemoguæena na putu ka evroatlanskim integracijama. On je rekao da je kosovsko pitanje specifièan problem, za èije rješenje je kljuèna 2005. godina i dodao da nema potrebe da Crna Gora uèestvuje u pregovorima o Kosovu. »Takav stav je apsolutno prihvaæen u meðunarodnoj zajednici i niko nam zbog toga ne zamjera«, rekao je Vlahoviæ. Govoreæi o svojim i nastupima šefa diplomatije državne zajednice Vuka Draškoviæa, Vlahoviæ je kazao da je u Beogradskom sporazumu i Ustavnoj povelji jasno odreðeno da republike èlanice imaju pravo na svoje spoljne politike, a da Ministarstvo spoljnih poslova zajednice koordiniše njihov rad. »Drugo, u državnoj zajednici, ovakvoj kako je postavljena i dok bude postojala, zajednièko je samo ono što je dogovoreno izmeðu legitimnih predstavnika i organa Srbije, sa jedne, i Crne Gore, sa druge strane«, kazao je Vlahoviæ. On je naveo da ministar inostranih poslova Crne Gore nema ni praktiènu ni formalnu ni ustavnu niti bilo kakvu potrebu da se o svom spoljno politièkom nastupu konsultuje sa nekim iz Srbije. »Meðutim, postoji jasna potreba i obaveza, da ministar spoljnih poslova državne zajednice, prije nego što nastupi a da bi imao pravo da to zove diplomatskim nastupom državne zajednice, o tome pita legitimne predstavnike Crne Gore, odnosno njeno Ministarstvo spoljnih poslova«, naveo je Vlahoviæ. Prema njegovim rijeèima, tek kada šef diplomatije državne zajednice dobije saglasnost crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova, njegov nastup može da zavrijedi epitet zajednièkog nastupa Srbije i Crne Gore. (kraj) tmi