Podgorica, (MINA) – Predstavnici vladajuæe koalicije i tri opozicione partije potpisali su zajednièke amandmane na Predlog ustava i Predlog zakona za sprovoðenje najvišeg pravnog akta Crne Gore. Zajednièke amandmane za vladajuæom koalicijom potpisali su Pokret za promjene, Bošnjaèka stranka i Albanska Alternativa, nakon što su juèe dogovorili ustavna rješenja, èime je obezbijeðeno da se novi crnogorski ustav usvoji dvotreæinskom veæinom u parlamentu. Ostale opozicione partije odustale su od nastavka razgovora nezadovoljne rješenjima u najvišem pravnom aktu koje je ponudila vladajuæa koalicija. One su potom oštro kritikovale PzP, BS i AA zbog dogovora sa vlasti. Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj æe se raspravljati o najvišem pravnom aktu poèeæe 15. oktobra. Vladajuæa koalicija i dio opozicionih partija potpisali su 21 amandman na Predlog ustava i pet na Predlog zakona za sprovoðenje novog crnogorskog ustava. Meðu amandmanima vladajuæe koalicije i dijela opozicionih stranaka tretirana su i pitanja preambule, službenog jezika, prijevremenih izbora, odluèivanja Skupštine, biraèkog prava i komandovanja Vojskom. Vladajuæa koalicija i dio opozicije predložili su amandman kojim se tekst Preambule mijenja i glasi: „Polazeæi od odluke graðana Crne Gore da žive u nezavisnoj i suverenoj državi Crnoj Gori donesenoj na referendumu od 21. maja 2006. godine; opredeljenja graðana Crne Gore da žive u državi u kojoj su osnovne vrijednosti sloboda, mir, tolerancija, poštovanje ljudskih prava i sloboda, multikulturalnost, demokratija i vladavina prava; odluènosti da smo kao slobodni i ravnopravni graðani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi, privrženi demokratskoj i graðanskoj Crnoj Gori; uvjerenja da je država odgovorna za oèuvanje prirode, zdrave životne sredine, održivog razvoja, uravnoteženog razvoja svih njenih podruèja i uspostavljanja socijalne pravde; privrženosti ravnopravnoj saradnji sa drugim narodima i državama i evropskim i evro-atlanskim integracijama, Ustavotvorna skupština Crne Gore donosi“. U obražloženju se navodi da se predloženim amandmanom istièe i odluènost slobodnih i ravnopravnih graðana, pripadnika naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogoraca, Srba, Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i drugih, u privrženosti demokratskoj i graðanskoj Crnoj Gori. Vladajuæa koalicija i dio opozicije predložili su i amandman koji se tièe državljanstva i on glasi - “U Crnoj Gori postoji crnogorsko državljanstvo“. Predložen je i amandman koji se odnosi na jezik i pismo i on glasi – „Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. Æirilièno i latinièno pismo su ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik“. U obrazloženju se istièe da se predloženim amandmanom utvrðuje službeni jezik i jezici u službenoj upotrebi. Predložen je i amandman koji se tièe biraèkog prava i u njemu se kaže da - „Pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore, koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori”. U obrazloženju se kaže da se ovim amandmanom utvrðuje neophodni rezidencionalni uslov za ostvarivanje biraèkog prava. Predložen je i amandman koji se odnosi na odluèivanje Skupštine Crne Gore koji glasi – „Skupština odluèuje dvotreæinskom veæinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se ureðuje izborni sistem i imovinska prava stranaca. U prvom glasanju dvotreæinskom veæinom i u drugom glasanju veæinom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, Skupština odluèuje o zakonima kojima se ureðuje - naèin ostvarenja steèenih manjinskih prava i upotreba jedinica vojske u meðunarodnim snagama«. Predložen je i amandman koji se tièe pokretanja povjerenje Vladi u kome stoji da predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi može podnijeti najmanje 27 poslanika, umjesto 15 kako stoji u Predlogu zakona. U obrazloženju se navodi da se preloženim amandmanom jaèa instituta izglasavanja nepovjerenja Vladi, jer ga podržava respektabilniji broj poslanika, kao i da je usklaðen sa mišljenjem Venecijanske komisije. Predložen je i amandman koji se odnosi na Savjet za odbranu i bezbjednost u kome stoji da to tijelo »donosi odluke o komandovanju Vojskom«, umjesto »komanduje Vojskom« kako stoji u Predlogu ustava. Obrazloženje – ovim amandmanom se jasnije odreðuje naèin komandovanja vojskom Crne Gore. Vladajuæa koalicija i dio opozicije predložili su i amandman koji se tièe Tužilaštva u kome se kaže da – „Tužilaèki savjet obezbjeðuje samostalnost državnog tužilaštva i državnih tužilaca. Tužilaèki savjet bira i razrešava Skupština. Izbor, mandat, nadležnosti, organizacija i naèin rada tužilaèkog savjeta ureðuje se zakonom“. U obrazloženju se istièe da se ovim amandmanom obezbjeðuje samostalnost i nezavisnost funkcije državnog tužioca. Predložen je i amandman koji je predviðeno da je za promjenu osnovnih odredbi Ustava, o biraèkom pravu i o promjeni Ustava, potrebno da se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih biraèa. U odnosu na Predlog ustavnog zakona predložen je amandman u kome stoji da æe Sudski savjet biæe obrazovan u rokovima utvrðenim Zakonom o Sudskom savjetu, umjesto u roku od 60 dana kako je predviðeno Predlogom ustava. Predloženo je i da se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona donesu zakoni o Sudskom savjetu i o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. Vladajuæa koalicija i dio opozicije predložili su i amandman koji glasi – „Svaki graðanin Crne Gore koji je pored crnogorskog državljanstva na dan 3. juna 2006. godine imao i državljanstvo neke druge države ima pravo da zadrži i crnogorsko državljanstvo. Državljanin Crne Gore koji je nakon 3. juna 2006. stekao neko drugo državljanstvo može zadržati i crnogorsko državljanstvo do potpisivanja bilateralnog sporazuma sa zemljom èije je državljanstvo stekao, ali najduže godinu dana od dana usvajanja Ustava Crne Gore”. Predložen je i amandman koji predviða da se izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore održe najkasnije do kraja 2009. godine. (kraj) djs