Podgorica, (MINA) – Institut alternativa pozvao je Odbor za bezbjednost i odbranu da razvija mehanizme za nadzor, imajuæi u vidu da se, kako su kazali, primjenom mjera tajnog nadzora (MTN) narušavaju Ustavom garantovana prava. “Objavljeni podaci pravosudnih organa o MTN ne smiju ostati izolovan sluèaj, veæ Skupština mora nastaviti sa sistemskim nadzorom nad sprovoðenjem ovih mjera. Potrebno je da Odbor za bezbjednost uporno vrši terenske kontrole i zatraži podatke o prisluškivanju od operatora”, saopšteno je iz te organizacije. Istraživaèica javnih politika u Institutu alternative, Dina Bajramspahiæ, podsjetila je da su na predlog te organizacije, a na zahtjev poslanice Snežane Jonice, Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilaštvo dostavili Skupštini podatke o odobrenim MTN i njihovim rezultatima. “Iako je ovo pozitivan korak u odnosu na višegodišnju netransparentnu primjenu mjera kada su samo sporadièni podaci o ovom osjetljivom pitanju bili objavljivani, izvještavanje o MTN ne smije ostati izolovan primjer veæ mora postati redovna obaveza”, rekla je ona. Bajramspahiæ je podsjetila da je Odbor za bezbjednost i odbranu koji ima zakonsko pravo na “terensku” kontrolu primjene tih mjera, u dosadašnjem radu uèinio to jedan put od usvajanja Zakona o parlamentarnom nadzoru 2010. godine. Kako je navela, posjeta Odsjeku za posebne provjere Uprave policije bila je 2013. godine, i poslanici su se tada suoèili sa nemoguænošæu da utvrde moguæe zloupotrebe buduæi da nisu ispunjene potrebne tehnièke pretpostavke. “U tom smislu, tada nisu ni potvrðene ni odbaèene sumnje da su nezokonito prisluškivani urednik i novinar Dan-a. Ipak, nije poznato da su od tada napravljeni ikakvi koraci u cilju poboljšanja stanja niti su poslanici upuæivali formalne inicijative da se omoguæe pretpostavke koje æe Odboru omoguæiti da i suštinski vrši nadzor i, u sluèaju sumnji o zloupotrebi, utvrdi nedvosmislene èinjenice”, dodala je Bajramspahiæ. Institut alternativa pozvao je Odbor da ne odustaje od svog prava da vrši kontrolu veæ da razvija mehanizme za nadzor, imajuæi u vidu da se, kako navode, primjenom MTN narušavaju Ustavom garantovana prava. “Smatramo da Odbor treba da zatraži inoformacije o opsegu primjene mjera neposredno i od pružalaca mobilnih i internet usluga, buduæi da su operatori, u skladu sa Zakonom o elektronskim komunikacijama, dužni da zajedno sa nadležnim državnim organom po èijem zahtjevu se vrši na zakonu zasnovano presrijetanje komunikacija, obezbijedi trajnu evidenciju o toj mjeri”, kazala je Bajramspahiæ. Ona je ukazala da se na taj naèin može utvrditi da li postoje razlike izmeðu odobrenih mjera od strane sudova i primjenjenih mjera. Prema rijeèima Bajramspahiæ, podaci koje su objavili pravosudni organi na najbolji naèin mogu da uvjere Agenciju za nacionalnu bezbjednost da neæe biti nikakve štete po nacionalnu bezbjednost ako i oni proaktivno objave brojeve lica koja su nadzirali. “Naime, ANB je imala dobru praksu i do 2008. godine èinila dostupnim ove informacije javnosti, ali od 2009. godine smatraju da bi pomenuti brojèani podaci “doveli u opasnost izvršavanje poslova ANB”. Odbor za bezbjednost takoðe nije insistirao na pravu da kontroliše MTN koje primjenjuje ANB pa od 2010. godine nije vršio kontrolu po ovom pitanju u prostorijama Agencije”, navela je ona. Bajramspahiæ je kazala da uèestalija kontrola od nadležnog odbora i uvoðenje prakse traženja podataka od operatora ne bi samo poveæalo odgovornost policije i ANB tokom primjene MTN, veæ bi doprinijelo i tome da graðani prevaziðu bojazan da službe nezakonito slušaju njihove telefonske razgovore ili èitaju njihove elektronske poruke. (kraj) mib/isf