Krakov, (MINA) – Vrata Evropske unije (EU) otvorena su za Crnu Goru, poruèio je ministar inostranih poslova Švedske Karl Bilt nakon susreta sa crnogorskim kolegom Milanom Roæenom u Krakovu. Roæen je u Krakovu uèestvovao na ministarskom sastanku na visokom nivou Zajednice Demokratija, pod nazivom "Demokratija gubi tlo: šta treba uèiniti". „Nadam se da æemo u narednih nekoliko godina biti svjedoci znaèajnog napretka ne samo Crne Gore, nego i cijelog Zapadnog Balkana u evropskim integracijama“, kazao je Bilt crnogorskim izvještaèima sa skupa. On je rekao da se do kraja godine oèekuje mišljenje EK o crnogorskom zahtjevu za kandidata za èlanstvo, što bi moglo da bude podstrek za buduæi proces i dalje reforme u toj zemlji. Bilt je kazao da æe u EU uvijek biti onih koji su protiv proširenja, podsjeæajuæi da se Francuska protivila ulasku velike Britanije, dok su mnoge zemlje bile protiv proširenja na Poljsku ili Švedsku. „To je nešto što nije novo, ali postoji jasna politièka posveæenost svih zemalja EU da njena vrata ostanu otvorena za Zapadni Balkan i Tursku i to se neæe promijeniti“, rekao je on. I ministar inostranih poslova Litvanije, Audronius Ažubalis, smatra da se „stvari kreæu u pozitivnom smjeru za Crnu Goru“ kada su u pitanju evropske integracije. „Pitate me da li se EU umorila od proširenja? Kada govorimo o Balkanu i nekim zemljama u tom regionu, to znaèi da nijesmo umorni (od proširenja). Neke zemlje, ali ne Crna Gora, bi trebalo da prièekaju. Ali, kada govorimo o vašem sluèaju, smatram da imate dobru perspektivu da postanete punopravni èlan EU“, rekao je on. Državni sekretar za politièka pitanja u Ministarstvu spoljnih poslova i evropskih integracija Hrvatske, Davor Božinoviæ, kazao je da je unutar Evrope takvo raspoloženje da je Crna Gora, u ovom trenutku, jedna od najspremnijih kandidatkinja „i kada je u pitanju NATO i poèetak pregovora sa EU“. Roæen je s ministrom inostranih poslova Ukrajine Konstantinom Grišæenkom razgovarao o trgovini, turizmu, politièkom dijalogu, saradnji sa OEBS-om, ali i o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). „O STO smo imali veoma produktivan razgovor. Sada bolje razumijem poziciju Crne Gore. Kada se vratim kuæi, ozbiljno æemo razmotriti ovo pitanje, a uzeæemo u obzir i ubjedljive argumente ministra Roæena. Ali, isto tako uzeæu u obzir i ono što naši eksperti imaju da kažu o tome“, rekao je on. Grišæenko oèekuje da æe Crna Gora i Ukrajina naæi rješenje koje æe biti prihvatljivo za obje zemlje. Ministar inostranih poslova Indonezije Marti Natalegava, tokom susreta s Roæenom, podsjetio je da Džakarta i Podgorica nemaju uspostavljene diplomatske odnose, ali da dva naroda veže višedecenijsko prijateljstvo. On oèekuje da æe Indonezija i Crna Gora uskoro uspostaviti formalne diplomatske odnose, dodajuæi da ne postoji ništa što ometa taj èin, osim zakonskih procedura koje moraju biti sprovedene u njegovoj domovini. Roæen se u Krakovu na kratko sastao i sa amerièkim državnim sekretarom Hilari Klinton, koju je podsjetio na obeæanje koje je dala premijeru Milu Ðukanoviæu da æe posjetiti Crnu Goru, na šta mu je ona odgovorila „da to ima u planu i da nije zaboravila šta je obeæala“. Roæen se susreo i sa pomoænikom amerièkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Filipom Gordonom koji se interesovao za napredak Crne Gore na evoropskom i evroatlanskom putu i istakao da crnogorska država i dalje može raèunati na punu podršku Sjedinjenih Amerièkih Država. U izjavi crnogorskim medijima koji su pratili skup u Krakovu, Roæen je kazao da je konferencija u Poljskoj bila moguænost da se sastane sa brojnim kolegama iz Evrope, svijeta i regiona. „Sa zadovoljstvom mogu da kontatujem da sa svih tih relevantnih adresa Crna Gora dobija nepodijeljenu podršku za procese unutar zemlje i dalji progres u evropskim i evroatlanskim integracijama, uz veliki respekt koji ima u regionu zapadnog Balkana“, kazao je on. Osim brojnih bilateralnih susreta, Roæen je obišao i kompleks nekadašnjeg koncentracionog logora Aušvic i upisao se u knjigu žalosti i sjeæanja. Roæena je na ulasku u kompleks doèekao direktor te muzejsko-istorijske ustanove Pjotr Civinjski. Roæen je danas i juèe bio uèesnik ministarskog sastanka na visokom nivou Zajednice Demokratija, koji je bio posveæen reafirmisanju znaèaja i vrijednosti Varšavske deklarcije i ponovnom obavezivanju na poštovanje demokratskih vrijednosti u svjetskoj politici i meðunarodnim odnosima. Na sastanaku je govoreno o izazovima demokratije u aktuelnim meðunarodnim odnosima, ali i iskustavima mirnih demokratskih tranzicija zemalja Centralne i Istoène Evrope. Uèesnici skupa su na tematskim panelima, razgovarali o ulozi žena u izgradnji demokratije, prijetnjama demokratiji, kao i novim tehnologijama kao šansi za razvoj demokratije. Poljski ministar inostranih poslova Radoslav Sikorski kazao je, otvarajuæi glavnu panel diskusiju pod nazivom "Demokratija gubi tlo: šta treba uèiniti", da je demokratija univerzalni ljudski glas i potreba, koja je prirodna jednako kao potreba ljudi da dišu. On je kazao da dok uèesnici krakovskog samita razgovaraju o demokratiji, širom svijeta postoje ljudi koji se bore za osnovna ljudska prava. „Oni moraju da znaju da smo uz njih“. „Imam poruku za borce za demokratiju širom svijeta – Ako mi to u Poljskoj možemo uraditi, mozete i vi“, rekao je Sikorski. Amerièka državna sekretarka Hilari Klinton kazala je da nema savršene demokratije, navodeæi da se ona zasniva na mudrosti i pregalaštvu obiènog èovjeka. Ona je istakla da je za razvoj demokratije važna uloga koju ima graðansko društvo, podsjeæajuæi da je upravo ono uticalo na razvoj Sjedinjenih Amerièkih Država. „Napad na graðansko društvo, napad je na demokratiju“. Klinton je objasnila da demokratija nijesu samo fer izbori, nego svakodnevna posveæenost njenim postulatima. Ona je najavila osnivanje fonda koji æe služiti kao pomoæ nevladinim organizacijama koje se bore za demokartiju, dodajuæi da æe SAD uložiti dva miliona USD u njega. Na skupu je dodijeljena nagrada Geremek, koja je otišla u ruke kubanskog sveštenika i borca za demokratiju i ljudska prava Hoze Kamarado Rodrigeza. On je, primajuæi nagradu, kazao da ona jednako pripada svim Kubancima, disidentima, prognanima, onima koji pate u siromaštvu, ženama i djeci, a posebno onima koji su daleko od svoje domovine "a uvijek je nose u srcu". Desetogodišnjica uspostavljanja Zajednice demokratija bila je prilika za okupljanje preko stotinu mininistara inostranih poslova i drugih visokih zvaniènika iz Evrope i svijeta. Skupu su prisustvovali demokratski lideri iz cijelog svijeta, kao i bivši šefovi država, aktivisti i predstavnici nevladinog sektora, akademici i biznismeni. (kraj) del/djs