Podgorica, (MINA) – Crnogorski komesar za raseljena lica Željko Šofranac rekao je danas da se od marta do 20. juna ove godine iz Crne Gore na Kosovo vratilo 18 izbjeglièkih porodica sa 98 èlanova. Prema njegovim rijeèima, raseljena lica su se vratila u Peæ, Prizren, Istok i Orahovac. “Obezbijeðena im je rekonstrukcija ošteæene imovine, dobili su pomoæ u hrani, ljekovima, odjeæi, namještaju”, kazao je Šofranac na konferenciji za novinare, povodom 20.juna- Svjetskog dana izbjeglica. On je upozorio na pokušaje raznih opstrukcija i manipulacija. “Svjesni smo da postoje pojedinci i organizacije kojima ovaj put ne odgovara. Ali, sigurni smo, da æe zajednièka aktivnost, dobra volja i nesmetan pristup pravima biti jedini argumenti koji æe opredjeljivati ljude za repatrijaciju”, kazao je Šofranac. Prema njegovim rijeèima, i pojedine meðunarodne organizacije koriste duple standarde, praveæi razlièite pristupe za konaèna rješenja u zavisnosti od mjesta gdje se dešavaju raseljenièke prièe. “Tako nam se ponekad èini, da se od Beograda nije dobro vidjela i prepoznavala težina izbjeglièkih dosijea koja je prisutna u Crnoj Gori. Raduju pomaci u tom pravcu i pružena ruka podrške precesu povratka kao najboljem rješenju za izbjeglice i raseljene, pod uslovom da je on moguæ i održiv”, kazao je Šofranac. On je najavio da æe uskoro biti usvojeni novi zakonski akti koji se dijelom odnose na status izbjeglica koje borave u Crnoj Gori - o azilu, državljanstvu, strancima. “Komesarijat namjerava da kandiduje i registraciju-reviziju statusa interno raseljenih lica sa Kosova, kako bi došli do taènih podataka o broju i karakteristikama tih lica koja šest godina borave u Crnoj Gori”, kazao je Šofranac. Crnogorski ministar rada i socijalnog staranja Slavoljub Stijepoviæ upozorio je da bi Crna Gora bila suoèena sa humanitarnom katastrofom bez podrške meðunarodne zajednice. “U toku 1998. godine broj izbjeglih i raseljenih osoba premašivao je cifru od 170 hiljada lica što je preko 20 odsto ukupne crnogorske populacije koja je sa ogranièenim kapacitetima i suoèena sa sopstvenim problemima tražila naèine da in pomogne“, podsjetio je Stijepoviæ. Prema njegovim rijeèima, i pored èinjenice što je ovaj problem Crnu Goru zatekao nespremnu uvijek je postojala dobra volja da se svima pruži podrška i u tome se uglavnom i uspijevalo. “Jednako su hrabra društva koja prihvataju izbjeglice kao i ona koja im omoguæavaju povratak na vjekovna ognjišta", kazao je Stijepoviæ. On je najavio donatorsku konferenciju koja æe se u organizaciju Ministarstva rada i socijalnog staranja i Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice održati 8. jula, na kojoj æe biti predstavljeni konkretni projekti za rješavanja problema izbjeglica i interno raseljenih lica. Šef Kancelarije Meðunarodnog komesarijata za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR)u Podgorici Sadžal Gupte istakao je da je hrabrost zajednièka osobina svim izbjeglicama i raseljenim licima ma gdje se nalazili. »Hrabrost ne samo da se preživi, veæ i da se održe i izgrade životi«, rekao je Gupte. On je podsjetio da u Crnoj Gori živi oko 8,5 hiljada izbjeglica iz Bosne i Hrvatske i oko 18,5 hiljada interno raseljenih sa Kosova i ocijenio da i pored pristupa zdravstvenoj njegi i obrazovanju, oni žive u veoma teškim uslovima. »UNHCR kroz blisku saradnju sa crnogorskim Komesarijatom za izbjeglice pomaže Vladi da zbrine izbjeglice i raseljene", rekao je Gupte. (kraj) mib/žug/isf