Podgorica, (MINA) – Èlanovi Savjeta za standardizaciju pokušavaju da jezik zlonamjerno standardizuju na naèin koji ne uvažava osobenosti crnogorskog jezika i koji je veoma blizak onom koji se koristi u Republici Srpskoj, smatra jedan od osnivaèa Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikèeviæ“ Stevo Vuèiniæ. On je kazao je da reagovanje èlanova Savjeta Rajke Glušice, Zorice Raduloviæ, Tatjane Beèanoviæ i Igora Lakiæa ne odgovara èinjenicama o kojima raspravljaju. Oni su ranije saopštili da prvi zvanièni Pravopis crnogorskog jezika sadrži brojne greške metodološke, koncepcijske i lingvistièke prirode, i da æe vrijeme kao majstorsko rešeto, pokazati da su imali bolju varijantu, koja æe u buduænosti sigurno pobijediti. Vuèiniæ je kazao da su jezikoslovci obavezni da standardizuju društveni dogovor o jeziku, a ne da nameæu jezikoslovna rješenja. „Jer smo se mi, Crnogorci, veæ dogovorili da kao i svi južnoslovenski narodi napokon pišemo kao što govorimo - ðed, æepanica, œekira i slièno“, rekao je on. Od lingvista zahtijevaju da standardizuju tu želju, „utemeljenu u Vukovom pravilu“. „Ali èlanovi Savjeta to odbijaju i pokušavaju da nam jezik zlonamjerno standardizuju na naèin koji ne respektuje osobenosti našeg jezika i veoma je blizak jeziku koji se, koristi u Republici Srpskoj“, navodi Vuèiniæ u reagovanju koje je dostavio agenciji MINA. „Mi njima odgovaramo da tim jezikom ne govorimo i neæemo da govorimo“. Vuèiniæ je rekao da èlanovi Savjeta tvrde da su pravopisom crnogorskog jezika koji je potisao ministar (Sreten Škuletiæ), i koji je objavljen na sajtu Ministarstva prosvjete i nauke, umjesto tjeme, cjelina, tjelesa i sjelodnevni kodifikovani jotovani oblici æeme, æelina, æelesa, æelodnevni i slièno. „Uvidom u Pravopis, koji je objavjen na sajtu, svako se može uvjeriti da su potpisnici izmislili ove jotovane oblike da bi se izrugivali sa crnogorskim jezikom i njegovim pravopisom“, rekao je Vuèiniæ. On navodi da su èlanovi Savjeta Pravopis „napali“ i opštim mjestima, tvrdeæi da sadrži brojne greške metodološke, koncepcijske i lingvistièke prirode, ne obrazlažuæi napad primjerima. „Nažalost, potpisnici kao i svi predavaèi sa katedri Filozofskog fakulteta u Nikšiæu koncepcijskom greškom drže èinjenicu da je crnogorski jezik uopšte normiran, a metodološkom da je ta norma obuhvatila sve opšte osobine današnjega crnogorskoga jezika“, rekao je Vuèiniæ. Prema njegovim rijeèima, pitanje jezika je suštinsko pitanje identiteta, „jer se njime i jezièki osobeno iskazujemo kao Crnogorci i nijesmo voljni da ga mijenjamo, pa ma što o tome mislili na nikšiækom Filozofskom fakultetu“. „Upravo u tome je i problem jer se skoro svi srpski lingvisti iz nacionalistièkih pobuda protive standardizaciji crnogorskog jezika, pokušavajuæi da nas, nametnutim ijekavskim jezièkim rješenjima, koja se koriste u Republici Srpskoj, prirode srpskom nacionalnom korpusu, èemu se energièno protivimo jer mu ne pripadamo“, naveo je Vuèiniæ. On smatra da zbog toga èlanovi Savjeta zakljuèuju da je pomoæ „izvanjaca“ iz Hrvatske i Ukrajine u standardizaciji crnogorskog jezika nepotrebana. „A potrebana je, jer su protiv nas i našeg nacionalnog identiteta u jezièkoj ravni uperile moæi sve jezikoslovne katedre Beograda, Novog Sada, nažalost, i Nikšiæa“, rekao je Vuèiniæ. Èlanovi Savjeta su, kako dodaje, svojim reagovanjem diskvalifikovali i filozofa Milenka Peroviæa, kao èlana komisije za standardizaciju, „tvrdnjom da on po prirodi svoga posla ne može uèestvovati u tom poslu jer je to èisto lingvistièko pitanje“. Vuæiniæ smatra da je obratno. „To je, prevashodno politièko, a potom, filozofsko u èemu je gospodin Peroviæ autoritet, i tek na koncu jezikoslovno pitanje“, kazao je Vuèiniæ. On je poruèio èlanovima Savjeta da pitanje standardizacije jezika nije iskljuèivo jezikoslovni problem. „Zato im porièemo dobre namjere u pitanju našeg jezika, a za raèun beogradskih popova i akademika. Jezikom koji nam pokušavaju nametnuti kao standard mi ne govorimo i neæemo dozvoliti da nam ga nameæu zlonamjerni jezikoslovci ogrnuti titulama, osmjesima i nerazumljivim jezikom struke“, rekao je Vuèiniæ. U je ponovio da se katedre za maternji jezik nikšiækog Fakulteta „dekretom osnivaèa moraju ukinuti“. „Jer su, još od osnivanja, svoju moæ uperile protiv crnogorskog identiteta, ustavnog poretka i državnih interesa, èemu su dokaz i oèite zle namjere èlanova Savjeta po pitanju crnogorskog jezika“, rekao je Vuèiniæ. (kraj) mil/žug