Podgorica, (MINA) – Savjeti nacionalnih manjina tražiæe od predsjednika države Filipa Vujanoviæa da ne potpiše novi zakon o manjinskiom pravima i slobodama ukoliko taj akt bude usvojen u Skupštini, saoptili su danas predsjednici tih tijela na konferenciji za novinare. Oni su nezadovoljni predlogom izmjena i dopuna Zakona o manjinskim pravima i slobodama koje je predložio resorni ministar Ferhat Dinoša, jer smatraju da se tim aktom savjeti podvode pod kontrolu Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Konferenciji za novinare prisustvovali su predsjednici Muslimanskog, Bošnjaèkog, Albanskog, Srpskog i Hrvatskog nacionalnog savjeta, Sabrija Vuliæ, Šerbo Rastoder, Tahir Tahiri, Momèilo Vuksanoviæ i Miro Franoviæ. Predsjednik Romskog savjeta Isen Gaši nije prisustvovao zbog smrtnog sluèaja u porodici. Predsjednik Bošnjaèkog nacionalnog savjeta Šerbo Rastoder ocijenio je da su savjeti postavljeni „kao relativno nezavisne institucije i najviši predstavnici manjina u državi“, što je „izgleda zasmetalo crnogorskoj partitokratiji“ koja pokušava da pronaðe naèine da savjete pretvori u „najobiènije institucije izvršne vlasti“. On je kazao da takav zakljuèak izvodi iz aktuelnog predloga o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama ministra za ljudska i manjinska prava Ferhata Dinoše, jer polazi od „èinjenice da savjeti uopšte ne postoje, jer nije našao za shodno da ih konsultuje“, a bio je dužan to da uèini. „Dinošini predlozi su koncipirani tako da savjete podrede Ministarstvu. Paradoks je u tome što je prema postojeæem zakonu ministar èlan Albanskog savjeta. Ako bi se usvojile ove odredbe, onda bi se desio još jedan paradoks, da Savjet èiji je èlan ministar mora da podnese izvještaj svom èlanu o onome što je radio“, rekao je Rastoder. Prema njegovim rijeèima, to nije jedini nedostatak Predloga, dodajuæi da savjeti nijesu prepreka razvoju meðuetnièke tolerancije u Crnoj Gori. „Mislim da smo sopstvenim djelimia i liènim primjerom uèinili sve da Crna Gora u tom smislu postane primjer u regionu“. Rastoder je rekao da je Dinošin predlog za novi izbor savjeta prije svega motivisan èinjenicom da „aktuelni ministar, odnosno njegova partija nema dominaciju u Albanskom savjetu i u tom smislu je cjelokupni predlog promjena koncipiran tako da se ostvari dominacija u tom savjetu“. On je dodao da je Dinoša i sve ostale savjete pokušao da „ukalupi“ podreðujuæi ih svom cilju. Rastoder je kazao da su u Bošnjaèkom savjetu Dinošine predloge ocijenili besmislenim i problematiènim sa stanovništva manjiskih prava. „Ja, kao predsjednik tog Savjeta, nijesam spreman da jednu instituciju koja je najviši predstavnik manjinske zajednice u Crnoj Gori pretvorim u izvršni organ bilo kojeg ministartva“. On je naveo da savjeti odbacuju takve inicijative, a posebno one koje nijesu prošle javnu raspravu.“ Ova inicijativa je prošla vladu, a ako proðe i Skupštinu saglasili smo se da æe savjeti, saglasno zakonu, tražiti od predsjednika Republike da takav zakon ne potpiše“. Rastoder je dodao da su predstavnici savjeta pisali i meðunarodnoj zajednici, odnosno organizacijama koje su kreirale zakon, i saopštili im njihovo protivljenje. „Mislimo da ovakve mjere ne razumijemo drugaèije osim kao vrstu destrukcijekoja onemoguæava da jedna regionalana ideja zaživi i pokaže rezultate“. Rastoder je kazao da su nacionalni savjeti pisali i poslanicima koji su pripadnici nacionalnih manjina o predlogu zakona. Predsjednik Albanskog nacionalnog savjeta Tahir Tahiri saglasio se sa Rastoderom da Predlog direktno zadire u kompetencije nacionalnih savjeta manjina, jer „ako bi se ovo usvojilo, slobodno možemo reæi da savjeti, postaju filijale ili sektori u okviru Ministartva manjina ili Vlade“ . „Ako se ovo usvoji nema potrebe da postoje savjeti niti da ja budem predsjednik Albanskog savjeta, zašto da se troše državne pare nepotrebno“, dodao je on, navodeæi da Dinoša nikada nije prisustvovao sjednicama Nacionalnog savjeta Albanaca i da su njegove izjave dosad bile protiv tog tijela. Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momèilo Vuksanoviæ smatra da i današnje istupanje govori o korektnom odnosu meðu nacionalnim savjetima, što je ranije saopštio i predsjednik Muslimanskog savjeta, Sabrija Vuliæ. „Umjesto da država bude zadovoljna sa time kako savjeti meðusobno funkcionišu i podrži njihov rad, ona i prije podnošenja izvještaja, uvodi nova pravila i želi da ovu organizaciju savjeta na neki naèin rastoèi, kako bi ih organizovala po svojoj želji i volji, onako kako to odgovara vlasti i pojedinim politièkim subjektima koji žele da imaju kontrolu nad savjetima“, rekao je Vuksanoviæ. On je kazao da to nije dobro i da nije tako zamišljeno da Savjeti funkcionišu. „Mi na to ne pristajemo“. „Ovo je apel i upozorenje Ministartvu i Vladi da ne želimo da budemo uskraæeni za prava koja nam pruža ustav i pozitivno zakonodavstvo u Crnoj Gori“. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog savjeta Miro Franoviæ saglasio se sa kolegama, dodajuæi da je Crna Gora mlada država koja se uèi demokratiji. „Greške su moguæe i moramo ih tolerisati“. On je rekao da je „strašna greška“ i da je bespredmetno o tome diskutovati da „ovakav“ zakon o manjinskim pravima i slobodama nije dat na savjete ili u javnosti. (kraj) del/žug