Cetinje, (MINA) – Crnogorsku državnu misiju smo izvršili, oživjeli državnu stvarnost naših viteških predaka, opredmetili gotovo stoljetni san neposustalih potomaka, rekao je veèeras crnogorski predsjednik Filip Vujanoviæ. On je govorio na sveèanoj Akedemiji u Zetskom domu na Cetinju, povodom Dana nezavisnosti Crne Gore. Sveæanosti su prisustvovali najviši državni funkcioneri, predstavnici sudske, izvršne i zakonodavne vlasti, Vojske Crne Gore, Univerziteta, Akademija nauka, kao i predstavnici diplomatskog kora i meðunarodnih organizacija. »Crnogorska državna zastava, svetinja Vuèedolske slave i slobode, vijori se ispred svezemaljskog državnog doma, meðu simbolima civilizacije nacija i država, na domaku znamenitog njujorškog Kipa, sinonima svjetske slobode«, kazao je Vujanoviæ. On je podsjetio da je cjelokupni tok crnogorskog državnog osamostaljenja protekao bez i najmanjeg incidenta. »Bila je to pobjeda svih, još jedna pobjeda Crne Gore. Demokratski svijet na tome nam je odao priznanje«. Vujanoviæ je kazao da država nije sama sebi cilj, veæ je samo nužan uslov cjelovite, dovršene, demokratske konstitucije naroda i graðanina. »Liberalna demokratija, tržišna ekonomija, vladavina prava, vrijednosti su i sadržaji za koje su prethodne Crne Gore bile prikraæene. Iz te prikraæenosti, meðu drugim, hranila se i unutrašnja i spoljna ugroženost Crne Gore. Kao što smo iskusili, sve i do samog gubitka crnogorske države«. Demokratsko društvo i njegove institucije, kao osnovni sadržaj svake države, nezamislivi su, kaže on, bez vladavine prava. »A vladavina prava pretpostavlja racionalnu, ali èvrstu državnu strukturu, koja imperativno osigurava – vladavinu prava«. »U svojoj demokratskoj razuðenosti, ni vladavina prava nije zamisliva bez neotuðivog prava, socijalne pravde. Niti je društvo socijalne pravde moguæe bez institucionalnih poluga – socijalne države«, kazao je Vujanoviæ. Prema njegovim rijeèima, »kad je vjerna boljim i najboljim slojevima svoje istorije i kulture, u traženju neophodnog sklada, time i nužnog potencijala najšireg konsenzusa – i državnog, i nacionalnog, i socijalnog – Crna Gora gotovo da ne može da pogriješi. »Tradicija vladarske kuæe Petroviæ Njegoš, u sreænom spoju sa evropskim i socijalnim tekovinama crnogorskog antifašizma, uzdigli su Crnu Goru èak kao privilegiju, utoliko više na traumatizovanom Balkanu - kao privilegiju meðunacionalne i meðuvjerske tolerancije i harmonije, kao privilegiju društvenosti i èovjeènosti«, kazao je Vujanoviæ. Crna Gora se, kaže on, ponosi svojim manjinskim narodima, njihovim osjeæanjem nedjeljivosti sa Crnom Gorom, da su u Crnoj Gori i svoji i na svome. »I jesu«. »U ljudskim pravima, kako individulanim tako i kolektivnim, nema veæine i manjine. Osim kad nema – ljudskih prava. Zato, svi u Crnoj Gori, i Crnogorci, i Srbi, i Bošnjaci, i Muslimani, i Albanci, i Hrvati, i Romi, svi su politièki i jednakopravno uvaženi. Ali i kao stubovi moderne, novonastale graðanske Crne Gore«, rekao je Vujanoviæ. Takva, jedino takva Crna Gora, potrebna je i drugima. »Najprije Balkanu i Mediteranu, zatim i Evropi«. »Stoga, upravo sada, kada je izborila svoju, crnogorsku meðunarodno priznatu državnu granicu – Crna Gora je osvojila i snagu i pravo da se može odluèno pridružiti slijedu univerzalne vizije, prevazilaženju svih granica koje dijele i podvajaju ljude i narode«, kazao je Vujanoviæ. Kao novonastala, nezavisna država, takve korake uèinili smo odmah. »Èiniæemo ih i još sveobuhvatnije i ubuduæe. Logièno, prvo prema susjedima, prema bratskim južnoslovenskim narodima, s kojima smo dijelili zajednièki život i državu preko 70 godina«, kazao je crnogorski predsjednik. U tome, naglasio je on, posebno nam je stalo do bliskih odnosa sa istorijskim crnogorskim prijateljem i partnerom, Srbijom. »Na tom pravcu, svakako i sa Rusijom«. »Iskreno podržavamo i radujemo se svakom demokratskom iskoraku Srbije«, naglasio je Vujanoviæ. On je kazao da samo takva, demokratski i socijalno ureðena država Crna Gora, može biti trajno stabilna. »A samo trajno stabilna Crna Gora može odgovoriti krajnjem, strateškom crnogorskom cilju: dalekosežnom, evropskom i evroatlanskom integracionom procesu. O tome, opredjeljenje Crne Gore ne može biti jasnije, što brže u punopravno èlanstvo NATO saveza, što skorije u punopravno èlanstvo Evropske unije«, naglasio je Vujanoviæ. Poslije akademije, crnogorski predsjednik za goste je priredio sveèani prijem u Vladinom domu na Cetinju. Povodom Dana nezavisnosti, po naredbi predsjednika Crne Gore, izvršena je poèasna artiljerijska paljba sa deset plotuna iz artiljerijskih oruða sa platoa brda Gorica. (kraj) isf