Podgorica, (MINA) - Istorijski hod pune obnove državnosti, poslije dugog i upornog èekanja, dobiæe naredne godine pravu šansu, kada æe graðani odluèiti da li æe Crna Gora biti samostalan èlan meðunarodne zajednice, rekao je veèeras crnogorski predsjednik Filip Vujanoviæ. Govoreæi na sveèanoj Akademiji, povodom 6o-te godišnjice pobjede nad Fašizmom, Vujanoviæ je podsjetio da je Crna Gora u šestoèlanoj federaciji bitisala kroz zajednièku državu Jugoslaviju. »Trebalo je da proðe skoro osam i po decenija da bi Crna Gora, sporazumom o uniji sa Srbijom, vratila svoje ime u porodicu svjetskih država. Vratila svoje ime sa znaèajno veæim sadržajem državnosti, ali ipak državnosti koja je podijeljena i nepotpuna«, kazao je Vujanoviæ. On je ocijenio da æe uèešæe Crne Gore u antifašistièkom pokretu trajno ostati jedna od najblistavijih vrijednosti njene istorije. “Ispunjena uzvišenim osjeæanjem slobode, nemirenja sa ropstvom i okupacijom, 13-og jula 1941. godine, opštenarodnim ustankom Crna Gora se suprotstavila fašizmu. Za Crnu Goru i svakog njenog ustanika ovaj otpor je imao i potresno i velièanstveno znaèenje”, kazao je Vujanoviæ. Prema njegovim rijeèima, rijetko je u ustanièkom smislu zabilježeno da je u borbenom stroju, sa puškom u ruci, bilo više od 45 hiljada boraca, što je više od 10 odsto ukupnog stanovništva tadašnje Crne Gore. “Više od 37 hiljada ljudi dalo je živote u borbi za slobodu, što zavreðuje trajno sjeæanje i poštovanje Crne Gore”, kazao je Vujanoviæ. On je podsjetio da je za samo nekoliko dana osloboðen znaèajan dio Crne Gore, uz nanošenje teških poraza i gubitaka nadmoænoj i moderno opremljenoj okupatorskoj vojsci. »Antifašistièki pokret u Crnoj Gori svojim blistavim pobjedama oznaèio je poèetak masovne i organizovane borbe jugoslovenskih naroda protiv fašizma. Zato sa ponosom i divljenjem možemo da kažemo da u antifašistièkoj borbi jugoslovenskih naroda Crnoj Gori pripada posebno mjesto«, rekao je Vujanoviæ. (kraj) isf/tmi