Cetinje, (MINA) – Na dužnost predsjednika stupam s dvostrukim osjeæajem zadovoljstva i ponosa - što su mi graðani Crne Gore ukazali povjerenje i što sam za predsjednika izabran u stabilnim državnim prilikama«, rekao je Filip Vujanoviæ danas u inauguralnom govoru. On je naveo da su Beogradski sporazum i nedavno usvojena Ustavna povelja rezultat višeznaènog, ali prespektivnog kompromisa. »Crna Gora i Srbija su prvi put poslije 1918. godine stekle meðunarodni subjektivitet, osvojile puni ekonomski i suverenitet sudova, ostvarile pravo na svoje vojske sa združenom komandom«, istakao je Vujanoviæ. Prema njegovim rijeèima, od ratnog nestanka crnogorske države 1918. Crna Gora je danas najsuverenija. »Uz prelomnu, prvi put i pravno formalizovanu saglasnost svih, da je federaciju dvije, u svemu nesrazmjerne države bilo bi nemoguæe oèuvati kao zajednièku državu, a da manja država trajno ne trpi hegemoniju veæe, a veæa ucjenu manje. Upravo da bi saèuvali i unaprijedili tradicionalnu bliskost Crne Gore i Srbije, racionalno i konaèno smo se odrekli zajednièke države«, naglasio je crnogorski predsjednik. Trogodišnji period državne zajednice Srbija i Crna Gora, naveo je on, poslužiæe za socijalni i ukupni tranzicioni preporod Crne Gore, produbljivanje demokratskih odnosa i vladavine prava, dogradnju evropskih institucija i snaženje korpusa ljudskih prava, punu uspostavu kontrolnih mehanizama parlamentarizma i civilnog društva. »Samo takva Crna Gora, otvorenog društva, otvorene ekonomije, jhednakih prava svih i jednake pravne zaštite za sve, može biti dio evropskih i širih integracija«, podvukao je Vujanoviæ i naglasio da samo prihvatanjem i potvrðivanjem najviših politièkih, ekonomskih i bezbjednosnih standarda možemo biti integrisani u Evropsku uniju. »Èuvajuæi osnovno ljudsko pravo – pravo na razliku, kao predsjednik crne Gore zalagaæu se za toleranciju i dijalog svih, pri èemu su jedine konstante i nespornosti demokratske vrijednosti i država Crna Gora«, obeæao je Vujanoviæ. On je pozvao sve graðane, u tome i vlast i opoziciju, da se u takvoj Crnoj Gori posvete dobru za sve. »S tom porukom, moja predsjednièka vrata biæe bez razlike, otvorena svima. Uvjeren sam da samo time, demokratski možemo jaèati i crnogorsko pravo na nezavisnost, na meðunarodno priznatu suverenu Crnu Goru«, rekao je Vujanoviæ. On je naglasio da æe, poslije blizu stoljeæa crnogorske borbe za obnovu državne nezavisnosti, o tome referendumski odluèiti iskljuèivo graðani Crne Gore. »Podudarilo se sluèajno, ali dobro da jeste, da su na današnji dan prije taèno 60 godina crnogorski antifašistièki heroji, predvoðeni Ðilasom i Savom Kovaèeviæem, uèinili nadljudski podvig proboja okupatorsko-fašistièkog obruèa u termopilskoj bici na Sutjesci. Niko drugi nego oni, crenogorski antifašisti, žrtvovali su za Crnu Goru sve, i svoju mladost, da bi, prema datim istorijskim okolnostima, obnovili poništeno državno i nacionalno ime Crne Gore«, podsjetio je crnogorski predsjednik. To Crna Gora ne smije nikad da zaboravi, podvukao je on i dodao da ne smije da zaboravi ni zato što Crna Gora jedino može i postojati na temelju istorijskog i savremenog evropskog antifašizma. »Upravo na toj osnovi, autentiènoj i crnogorskoj, sveljudskog ideala slobode i kulture antifašizma, preuzimam najvišu dužnost predsjednika Republike Crne Gore«, zakljuèio je Vujanoviæ. (kraj) jrb/pav