Podgorica, (MINA) - Crna Gora je ponosna na prijateljstvo sa bivšim jugoslovenskim republikama, sada nezavisnim državama, i njegovaæe ga kao svoju posebnu vrijednost, kazao je veèeras predsjednik Filip Vujanoviæ. On je govorio na sveèanom prijemu, povodom 13. jula - Dana državnosti, kojem su prisustvovali predstavnici politièkog, kulturnog, nauènog, privrednog i javnog života, narodni heroji i raniji najviši državni funkcioneri. Sveèanosti su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora u Podgorici i Beogradu, kao i visoki zvaniènici meðunarodnih organizacija i institucija. Meðu gostima, u vili Gorica, bili su predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadiæ i Stjepan Mesiæ. Vujanoviæ je istakao da su, sticajem istorijskih okolnosti, dva od tri najvažnija dogaðaja državne prošlosti Crne Gore, izdvojila 13. jul za Dan državnosti. Na Berlinskom kongresu, 13. jula 1878. godine, Crna Gora je dobila meðunarodno priznanje, a istog datuma 1941. godine, u antifašistièkom ustanku, poèela je obnova izgubljene crnogorske državnosti. "Taj proces završen je referendumom o nezavisnosti 21. maja ove godine. Zato je oèigledna i nužna spoznaja da je istorija Crne Gore, zapravo, istorija borbe za njenu državu", rekao je Vujanoviæ. Tu borbu vjekovima su, na bojnom i diplomatskom polju, vodili vladari èetiri crnogorske dinastije, da bi je uspješno okonèao posljednji vladar njene posljednje dinastije, Nikola Prvi Petroviæ Njegoš. "Svoj život vojskovoðe i državnika, ratnika i pjesnika, diplomate i prosvjetitelja posvetio je meðunarodnom priznanju viševjekovno slobodne Crne Gore", naveo je Vujanoviæ. U nezavisnoj Crnoj Gori, zahvaljujuæi vizionarskoj predanosti kulturi knjaza i kralja Nikole, osnovani su državni muzej, arhiv, biblioteka, izgraðeno je pozorište i obnovljena štamparija. "Ali jednako i još vrjednije, utemeljen je sklad meðunacionalnih i meðuvjerskih odnosa graðana Crne Gore koji predstavlja posebnu dragocjenost", kazao je crnogorski predsjednik. U svom drugom grandioznom 13. julu, onom iz 1941. godine, Crna Gora se u opštenarodnom ustanku suprotstavila fašizmu, ispunjena uzvišenim osjeæanjem slobode i nemirenja sa ropstvom i okupacijom. "Suprotstavila se fašizmu kao najveæoj opasnosti civilizacije, koji je bio zloèin i u svojoj ideji i u njenom ostvarenju. Masovno ustanièka, slobodna Crna Gora, tada porobljenoj Evropi, uputila je jasnu poruku za otpor fašizmu, pokazujuæi da on nije ni nepobjediv, ni vjeèan", kazao je Vujanoviæ. On je podsjetio da je, nakon raspada federalne Jugoslavije, nužnošæu izbjegavanja daljeg ratnog konflikta, stvorena dvoèlana jugoslovenska federacija, koja se, nakon demokratskih promjena u Srbiji, transformisala u državnu zajednicu Srbije i Crne Gore. "Državnu zajednicu, kao posljednju dogovorenu provjeru moguænosti državnog suživota dva bliska naroda. Državnog suživota koji se okonèao majskim referendumskim izjašnjavanjem o nezavisnosti Crne Gore", rekao je Vujanoviæ. Napominjuæi da je ispunjen veliki istorijski dug, nakon što je "bez bojnog polja i mirovnih konferencija, i demokratskim izjašnjavanjem obnovljena crnogorska država", on je naglasio da je istovremeno preuzeta i velika odgovornost. "Nezavisna država ima svoju punu vrijednost samo ako donosi opšte dobro. To opšte dobro podrazumijeva i dobre odnose sa susjedima i državama regije i integraciju u šire državne i bezbjednosne strukture", kazao je Vujanoviæ. Prema rijeèima Vujanoviæa, za ostvarenje tog cilja Crna Gora ima i jednu izuzetnu pogodnost - prijateljstvo sa bivšim jugoslovenskim republikama, sada nezavisnim državama. "Prijateljstvo na koje je Crna Gora ponosna i koje æe njegovati kao svoju posebnu vrijednost", poruèio je crnogorski šef države. (kraj) isf