Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Radna grupa Tenderske komisije prilikom privatizacije preduzeæa direktno pregovara sa ponuðaèem, jer na taj naèin gotovo uvijek obezbijedi bolje uslove prodaje, smatra direktor Agencije za prestrukturiranje i strana ulaganja Branko Vujoviæ. Ekspert za obligaciono pravo Momir Dragaševiæ ocijenio je da je transformacija tendera u direktne pregovore suprotna važeæem Zakonu o privatizaciji privrede, u kojem nije predviðena takva tehnika prodaje. On je kao primjer naveo prodaju hotela Avala, kada je Vrhovni sud poništio postupak i odluke Komisije i Savjeta za privatizaciju. “Tenderska prodaja u principu iskljuèuje pregovore. Ako poènu i uspješno budu okonèani pregovori nakon tenderske procedure, onda to više nije tender, nego zakljuèenje ugovora neposrednom pogodbom. Ne postoji ni apsolutna sloboda organizatora prilikom prihvatanja najpovoljnije ponudu, jer se u javnom pozivu veæ izjasnio pod kojim æe uslovima zakljuèiti ugovor”, rekao je Dragaševiæ za Minu-business. Kako prenosi ovlašæena agencija za odnose sa javnošæu P.R.A., Vujoviæ je objasnio da Radna grupa nakon zatvaranja tendera rangira ponude, ali ih time ne prihvata, da bi zatim poèela direktne pregovore sa prvorangiranim ponuðaèima. ½Kod tih ponuda nemamo definisanu cijenu i obim investicija, veæ ostavljamo moguænost da kroz razlièite kriterijume odaberemo kupca na osnovu renomea, biznis plana, socijalnog programa i cijene. Na taj naèin su uspješno prodati hoteli As, Maestral, 4. jul i preduzeæe Mimoza, kod kojih smo uspjeli da skratimo rokove plaæanja, poveæamo obim investicija ili cijenu koja je nuðena na tenderu½, kazao je Vujoviæ. Prema rijeèima Dragaševiæa, Sud je poništio postupak prodaje Avale zbog nepropisno sastavljenog poziva na tender i nedostatka procjene vrijednosti u tenderskoj dokumentaciji. On je objasnio da je osnovni razlog poništenja odluke o prodaji bilo rangiranje ponuda u cilju pregovaranja sa prvim i drugim ponuðaèem, a ne utvrðivanja rezultata tendera. ½Sud je eksplicitno ukazao, pozivajuæi se na odredbu Uredbe o prodaji putem tendera, da uèesnici u postupku ne mogu biti pozvani da kompletiraju ponude, odnosno poveæaju cijenu”, kazao je Dragaševiæ. On smatra je uzrok nepravilnosti loša i nepotpuna Uredba, koja možda ne predstavlja adekvatan pravni okvir za tendersku privatizaciju. Tenderska procedura u Crnoj Gori regulisana je 1999. godine donošenjem novog Zakona o privatizaciji privrede, koji su pripremili struènjaci britanskog Nou Hau Fonda /Know How Fonda/. Tada je crnogorska Vlada usvojila Uredbu kojom je definisala sadržinu i objavljivanje poziva, tendersku dokumentaciju, otvaranje i ocjenu ponuda, odluèivanje o njima i zakljuèivanje ugovora. Crnogorska Vlada je u martu izmijenila Uredbu i izbrisala odredbu o obaveznom izboru finansijskog savjetnika za privatizaciju, a potvrðeno je da tender, u odreðenom sluèaju i u zavisnosti od volje nadležnog subjekta, može biti transformisan u direktne pregovore. Dragaševiæ je ocijenio pravno sumnjivim dio Uredbe kojim je predviðeno da Tenderska komisija može direktno pregovarati sa ponuðaèem, ukoliko do kraja roka primi samo jednu ponudu, jer Zakon o privatizaciji privrede ne poznaje direktne pregovore kao tehniku prodaje. (kraj) dbr/dmc