Podgorica, (MINA) – Postojanje paralelnih pokreta u Crnoj Gori – za nezavisnu državu i zajednicu sa Srbijom oznaèava parapolitièku i parademokratsku situaciju koja otvara moguænost krajnjeg politikanstva graðana, ocijenio je univerzitetski profesor Srðan Vukadinoviæ. On je rekao da pokreti ne treba da budu stvar politièkih partija, veæ graðana koji imaju svijest koju državnu varijantu žele, ocjenjujuæi da formiranjem dva pokreta društveni ambijent Crne Gore upada u zamku u kojoj je preko deceniju. Vukadinoviæ je objasnio da su politièari do juèe ubjeðivali graðane da su nacionalno ili Srbi ili Crnogorci i dodao da danas treba da ih ubjeðuju da prihvate ovu ili onu državnu varijantu. “Ako nekog ubjeðujete u nešto što treba da je duboka stvar njegovog organskog biæa, onda to poprima mjeru politikanstva. Èini se da ova dva politièka pokreta idu ka politikanstvu, a to je spoj ekstremizma i primitivizma”, kazao je Vukadinoviæ agenciji MINA. On je naveo da bi pokreti trebalo da znaèe demokratsku alternativu, ali da to nijesu, jer su sastavljeni iz politièki eksponiranih pojedinaca, što æe produbiti parademokratski karakter crnogorskog društva. ”Podjela na Srbe i Crnogorce, na demokrate i nedemokrate je istrošeni model vladanja. Vladajuæa oligarhija nastoji da kupi vrijeme davanjem podrške ovom pokretu, a varijanta za zajednicu je ostatak srednjovjekovne mitomanije koja želi velikodržavni konceprt”, naveo je Vukadinoviæ. On smatra da je crnogorsko društvo u ovom trenutku nije mnogo spremno da se odupre politikanstvu, zbog jake medijske kampanje koju vode oba pokreta, kojom se cementira postojeæa politièka podjela. “Imamo odnos koji je otprilike pola-pola. Svjesni smo mentaliteta koji vlada u Crnoj Gori i eventualni referendum sa 50 ili 51 odsto podrške teško bi bio prihvaæen i on znaèi novo zaoštravanje i konflikte”, rekao je Vukadinoviæ. On je naznaèio da neke nevladine organizacije pokušavaju da nešto promijene, ali je dodao da one nemaju tu snagu, jer je “nešto što treba da je alternativa preimenovano u pokret, u koji je ušao veliki broj politièkih grupacija koji nastoje da uèvrste podjelu”. “To odgovara jednom i drugom pokretu, odnosno situacija tinjajuæeg niskonaponskog fašizma koja znaèi podizanje tenzija. Kad se meðunarodnoj zajednici ne sviðaju zahtjevi jedne grupacije, podizanje tenzija kod druge i obratno”, ocijenio je Vukadinoviæ. On je ponašanje meðunarodne zajednice u pogledu državnog pitanja u Crnoj Gori nazvao licemjernim, ilustrujuæi to kroz primjer odnosa prema Hagu gdje ništa ne èini da pohapsi ratne zloèince iako je poznato gdje su. ”Šta znaèi ako odnos na referendumu ne bude preko 51 odsto. To je demokratski regularno pravilo. Ali, s obzirom da crnogorsko društvo nema takve demokratske kapacitete, onda nije ni moguæe prihvatiti takvu odluku”, rekao je Vukadinoviæ. On je objasnio da bi se moglo desiti da one snage koje se zalažu za zajednièku državu mogle napraviti paralelne institucije, koje bi pokušale da ogranièe neke dijelove Crne Gore da ne prihvate rezultate referenduma kakvi god bili. “Tako da je to jedna dodatna teškoæa, koja zapravo još više vodi u konflikt crnogorsko društvo”, zakljuèio je univerzitetski profesor Srðan Vukadinoviæ. (kraj) mrd