Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Promjene u penzionom sistemu najteži su dio ekonomskih reformi, ocijenio je danas predsjednik Instituta za strateške studije i prognoze (ISSP), Veselin Vukotiæ. On je na okruglom stolu o dobrovoljnim penzionim fondovima koji je organizovala Komisija za hartije od vrijednosti podsjetio da se u Crnoj Gori sada primjenjuje samo sistem obaveznog državnog osiguranja, u kojem sadašnji zaposleni finansiraju penzionere. »Odnosno, unuci finansiraju svoje bake i deke«, rekao je Vukotiæ. Kao negativne odlike tog sistema on je naveo neodrživost na dug rok, s obzirom na pad nataliteta i produženje životnog vijeka, zavisnost od Vlade i transfera iz Budžeta u Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), nemoguænost plasiranja novca od doprinosa, izbjegavanje plaæanja tih dažbina i nepravednu raspodjelu. Predsjednik Komisije Zoran Ðikanoviæ rekao je da je sistem obaveznog osiguranja, kakav je u Crnoj Gori, u velikim problemima i »na izdisaju« èak i u najrazvijenijim zemljama, jer »sve manje radnika izdržava sve više penzionera«. Penzijska reforma, koju crnogorska Vlada planira, u buduænosti predviða i uvoðenje takozvanog drugog i treæeg stuba penzijskog osiguranja, odnosno obaveznog i dobrovoljnog izdvajanja u privatne fondove. Kako je saopštila analitièar u ISSP Tijana Stankoviæ, Crna Gora je iza veæine zemalja u regionu prema stepenu penzijske reforme, dok je Hrvatska na prvom mjestu. Hrvatska, Bugarska i Makedonija imaju drugi stub penzijskog osiguranja. Vukotiæ smatra da bi penzijske reforme podstakle razvoj tržišta kapitala i finansijske inovacije. Prema njegovim rijeèima, penzijske reforme su nemoguæe u zatvorenoj ekonomiji, ali je pitanje da li ih politièke elite žele, s obzirom da su penzioneri važan izborni kontigent. Na pitanje koja politièka partija može opstati na vlasti ako uvede drugi i treæi stub penzijskog osiguranja, a koliko penzionera može preživjeti te reforme, Vukotiæ je odgovorio da ga problemi partija ne zanimaju. »Interesuje me prije svega vizija ekonomskog razvoja Crne Gore, a partije koje se ne mogu uklopiti u to ne bi mogle dobijati glasove ni na politièkom tržištu. Interesuje me kako bi izdvajanja za penzije mogla da se koriste za razvoj Crne Gore«, kazao je Vukotiæ. Kao jedan od naèina uvoðenja drugog i treæeg stuba osiguranja, on je naveo evolutivan prelaz, u kojem bi za osobe mlaðe od 30 ili 35 godina važio nov sistem, a za ostale zaposlene, stari. »Treba da dozvolimo da ljudi ulažu u svoju starost, da to bude njihov novac, a ne kao sada da investirate u državni penzioni fond koji vam samo obeæava da æe vam dati penzije, a kao što vidite, iz više razloga to nije moguæe. Veliki dio penzionog fonda pokriva se iz Budžeta, a te isplate mogle bi se koristiti za reforme«, smatra Vukotiæ. Kako je kazao, pad primanja sadašnjih penzionera zbog reformi penzijskog sistema moguæe je izbjeæi, uz pomoæ meðunarodnih finansijskih institucija, na primjer Svjetske banke. »Takve reforme treba podržati kreditima, a na drugoj strani sa poveæanjem bruto domaæeg proizvoda nastaje osnova za veæe doprinose, kao i njihovo redovno plaæanje«, rekao je Vukotiæ. Pomoænik ministra rada i socijalnog staranja Mileva Todoroviæ je na okruglom stolu saopštila da je uvoðenje drugog stuba penzijskog osiguranja skupo i da Vlada podržava treæi, odnosno dobrovoljno osiguranje kod privatnih penzijskih fondova. U Hrvatskoj, obavezno penzijsko osiguranje ima oko 1,2 miliona ljudi, a dobrovoljno, koje je profunkcionisalo prije godinu, svega 23 hiljade ili manje od dva odsto njih. U toj zemlji je stopa doprinosa za državni fond 15 odsto bruto plate, za drugi stub pet, dok je treæi dobrovoljna opcija za radnike i nezaposlene. Ogranièenje za fondove drugog stuba osiguranja je da najmanje polovinu novca ulažu u državne obveznice, a najviše 15 odsto u inostranstvo. Kako je kazao predsjednik uprave penzijskog fonda AZ u Hrvatskoj, Dinko Novoselac, država je u toj zemlji stimulisala ulaganja u dobrovoljne fondove poresko-fiskalnim metodama, ali je ipak malo ulagala u marketing »da ljudima to utuvi u glavu«. On je uvjeren da postoji naèin da drugi stub osiguranja bude profitabilan i u Crnoj Gori, iako ima svega 600 hiljada stanovnika. Novoselac je kao primjer naveo švedski sistem, u kojem privatne kompanije samo upravljaju fondovima i plasiraju dobijeni novac od doprinosa, a država ih svake godine bira. Vukotiæ je saopštio da mnogi zaposleni u Crnoj Gori veæ ulažu u jedan dobrovoljni penzijski fond iz Austrije, a kao primjer je naveo deset do 12 zaposlenih u ISSP koji æe, kako je rekao, do penzionisanja imati oko 60 hiljada EUR štednje. Ðikanoviæ je podsjetio da prema sadašnjim propisima nije moguæe osnivanje privatnih penzionih fondova u Crnoj Gori. Pomoænik direktora Fonda PIO Stevan Ljumoviæ oèekuje da u buduænosti osnivaèi penzijskih fondova treæeg stuba u Crnoj Gori budu domaæe i strane banke. Direktor Crnogorske komercijalne banke Aleksandra Popoviæ je kazala da je ta banka veoma zainteresovana za osnivanje penzijskog fonda, ocijenivši da Crna Gora ne može da èeka još sedam ili osam godina da kompletira reforme penzijskog sistema. Na okruglom stolu bio je i direktor privatizacionog fonda Moneta Momo Gazivoda, koji je prije mjesec najavio da æe sa Crnogorskom komercijalnom bankom i slovenaèkim Siventom osnovati investicioni fond. (kraj) dmc/kmh