Podgorica, (MINA) - Osnovni sud u Podgorici nije dovoljno ažuran i efikasan, iako je prisutan trend ozdravljenja u pojedinim segmentima njegovog rada, ocjena je predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotiæa. Prilikom današnje kontrole rada tog suda, on je kazao kako je nezadovljan radom pet do šet sudija, ne želeæi, meðutim, da precizira njihova imena i najavljujuæi da æe, najdalje do kraja tekuæeg tromjeseèja, dati predlog za njihovo razrješenje. Vukotiæ je zatražio aspolutnu mobilizaciju svih sudija, zbog “ogromnog broja predmeta za rješavanje”, obrazlažuæi to èinjenicom da “graðanin oèekuje ostvarivanje odreðenih prava koja su za njega važna, jer se, u suprotnom, ne bi obraæao sudu”. “Nezadovoljan sam radom pet do šet sudija ovog suda na èiji su aktivnost izreèene veoma ozbiljne promjedbe. Ne radi se o sudijama koji su juèe poèeli da rade, veæ su tu nekoliko godina. Zato æu, najdalje do kraja ovog tromjeseèja, izaæi sa predlogom za njihovo razrješenje, jer svojim neodogovrnim, nesasvjesnim i nezakonitim radom utièu na ukupne rezultate suda”, kazao je Vukotiæ na konferenciji za novinare. On je naglasio kako je, istovremeno, bio veoma zadovoljan kada su sudije Vrhovnog suda pohvalile pet do deset sudija Osnovnog suda, koji su se isticali izvanrednim radom i odgovrnim odnosom prema poslu. Vukotiæ je naveo da je na sastanku sa sudijama razgovarano i o poboljšanju njihovog materijalnog položaja i stvaranju boljih uslova za rad, jer je sudija “osnovni proizvoðaè pravde”. “Nažalost, sa platom od 320 do 350 EUR teško da može biti zadovoljan i obezbijediti osnovnu egztistenciju, što sudija s pravom i oèekuje”, istakao je Vukotiæ. Sudovi, prema njegovim rijeèima, moraju adekvatno biti i opremljeni, shodno uzvišenom cilju pravde, jer sudije rade u izuzetno neuslovnim prostorijama. “Èesto stranke u sporu sjede iznad glave sudijama, jer nemaju stolicu da sjednu. U tom sluèaju, ne možemo govoriti o adekvatnim uslovima i poštovanju sudske vlasti u državi”, upozorio je Vukotiæ. Sudije su na kolegijumu takoðe zakljuèile da treba redovno održavati sjednice odjeljena sudova, kao i na nivou suda, kako bi ukupna problematika bila razmotrena, naroèito nakon konstatacije razlièitih pristupa pojedinih sudija u rješavanju predmeta u kojima je isti èinjenièni i pravni osnov, a što se konkretno odnosilo na predmete o deportaciji muslimana u Republiku Srpsku. “Ovo posebno stoga što je, na primjer, jedan sudija prekinuo postupak, dok je drugi drugaèije odluèio. Raspravljali smo o naèinu funkcionisanja suda, kada se odjednom, po istom èinjeniènom i pravnom osnovu, primi deset, 20 ili 50 predmeta koji se naðu kod, na primjer, deset sudija”, naveo je Vukotiæ. Zato bi sud, prema njegovim rijeèima, prije zakazivanja roèišta, na sjednicama odjeljenja, trebalo da u struènoj raspravi pokrene ta pitanja i zauzme odgovarajuæi stav, kako bi sudije jednako postupale u tim predmetima. Vukotiæ je naglasio da je na sastanku dogovoreno i da budu zatražene promjene u zakonima i skidanje nepotrebnog optereæenja sudova od raznih naplata, komunalnih dažbina, preporuèujuæi državi da naðe nekog drugog da se bavi tim poslom. On je napomenuo da je, kada je prvi put izabran za predsjednika Vrhovnog suda, prikupljajuæi podatke o radu svih sudova i o broju predmeta u njima, došao do èinjenice da na nivou svih sudova u Crnoj Gori postoji 52 hiljade predmeta, dok danas, na nivou samo podgorièkog Osnovnog suda, ima 78 hiljada predmeta svih vrsta. “Od toga ima preko 65 hijada izvršnih predmeta. Ulazeæi detaljnije u njih, konsatovao sam da je u suštini 99,9 odsto predmeta naplata Monetovih i Promonteovih usluga, dok ni u jednom predmetu nema nikakvog spora. Dakle, pravi sporovi mogu se pojaviti u jedan odsto ili manje procenata”, objasnio je Vukotiæ. To, smatra on, nikada nije bila sudska funkcija, jer sudovi nijesu servis za naplatu dugova, veæ su tu da sude o nekim drugim spornim pitanjima. “Sudovi, nažalost, postaju servisi za naplatu tih usluga i smio bih se kladiti, a uskoro æu imati i zvanièan podatak, da je tih predmeta u crnogorskim sudovima preko 100 hiljada”, kazao je Vukotiæ. “To nije sudski posao i sudove ne bi trebalo novim propisima zaduživati da se bave njime. Država je morala naæi druge instrumente u zakonima da naplaæuje ta potraživanja koja, suštinski, nijesu sporna. Sudovi imaju važnija posla i nima prioioritet moraju biti krivièni predmeti i predkrivièni postupak”, kategorièan je on. Vukotiæ je saopštio da je na sastanku predložena interesantna ideju da bi predkrivièni postupak, odnosno istražne radnje, promjenama propisa trebalo dati u nadležnost Vrhovnom državnom tužiocu, pravdajuæi to èinjenicom da je u veæini zapadnih evorpskih zemalja taj postupak upravo u njegovoj nadležnosti. “Znam da bi za to preduzimanje bio neophodan period od nekoliko godina, ali ta ideja je na mjestu i njenom realizaciji više i brže bi se približili evropskom pravu. S aspekta države i njenih interesa to je apsolutno dobra ideja, koju æe, nadamo se, zakonodavac podržati u nekom nerednom periodu”, naglasio je Vukotiæ. Upitan da li je prilikom obilaska sudova bilo govora o korupciji u sudstvu, on je naveo kako je za jedan mjesec, u dvije kancelarije koje su otvorene u okviru Vrhovnog suda, jedna za pritužbe stranaka, a druga za korupciju, pristiglo 600 i više pritužbi graðana na rad sudova. “Najveæi broj protužbi bio je na sporost sudskih postupaka, koji traju i po nekoliko godina. Graðanin s pravom traži da to ostvaruje daleko brže i efikasnije. Imali smo tek nekoliko prijava za korupciju, mislim da ih je manje od pet. Pozvali smo graðane da, umjesto prièa, doðu i iznesu konkretne sumnje u pojedine liènosti, ali je to izostalo”, rekao je Vukotiæ, istièuæi kako su sve prijave odmah proslijeðene nadležnom tužiocu. Predsjednik Osnovnog suda Zoran Pažin objasnio je da su objektivni razlozi, prije svega nedostatak smještajnih kapaciteta, zastarjelost voznog poarka, nedostatak materijalnih sredstava za pokriæe troškova poslovanja suda, vještaka svih profila i nivoa saradnje s drugim državnim organima, uticali na trenutne rezultate tog suda. “Ipak, to ne može biti opravdanje za manji broj sudija, koji su preofesionalnom neposveæenošæu, nestruènošæu i nekim drugim subjektivnim nedostacima pokazali da nijesu dorasli sudksoj funckiji. Protiv njih æe u primjerenom roku biti pokrenute mjere radi utvrðivanja odgovornosti, o èemu æe, nakon sprovoðenja zakonitog postupka, javnost blagovremeno biti obaviještena”, kazao je Pažin. On je posebno ukazao da se u podgorièkom Osnovnom sudu nalazi oko 60 odsto sudskih premeta svih sudova u Crnoj Gori, ocjenjujuæi kako takvom obimu posla odgovara i srazmjeran broj sudija, što trenutno nije sluèaj. “Tek nešto više od deset odsto sudija bili su dužni da riješe oko 60 odsto predmeta, što implicira na zakljuèak da je svaki sudija bio dužan da radi za šest sudija”, rekao je Pažin. “Broj predmeta koje duži odreðeni sudija u kriviènom odjeljenju je oko 450, dok je stanje u graðanskom odjeljenju još kritiènije, jer je jedan sudija dužio i do 700 predmeta, što je više nego što duže svi sudovi u Crnoj Gori. Time ukazujem na alarmantno stanje koje zahtijeva niz energiènih mjera za poboljšanje efikasnosti rada suda”, kazao je Pažin. Dobrom organizacijom rada i velikim zalaganjem sudija graðanskog odjeljenja, uspjelo se, kako je naveo, prvi put nakon dugog niza godina, postiæi da broj riješenih bude veæi od novoprimljenih predmeta. “Na mjeseènom nivou Osnovni sud u Podgorici primi oko 337 novih graðanskih tužbi, a svaki mjesec uspije da riješi oko 370, što je rezultat koji zaslužuje priznanje”, smatra Pažin. Izvjestan progres, prema njegovim rijeèima, ostvaren je i u radu novoformiranog izvršnog odjeljenja, velikim zalaganjem predsjednika tog odljeljenja i sudija, jer je samo tokom ove godine riješeno više izvršnih predmeta nego tokom nekoliko ranijih godina. “Odreðeni napredak ostvaren je i u istrazi, prije svega velikim zalaganjem i liènim angažmanom istražnog sudije Vanje Pavlièiæ. Kada je rad kriviènog odjeljenja u pitanju, odnosno prvostepenog kriviènog postupka, tu je još prisutan znaèajan broj problema i odreðeni broj sudija ne ostvaruje funkciju na naèin kako bi to predviðaju pozitivni sudski propisi”, naveo je Pažin. On je naglasio kako je nezadovoljan saradnjom “èitavim nizom državnih organa”, prvenstveno apostrofirajuæi crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). “Sud je najupuæeniji na policiju i tu do sada nije bilo odgvarajuæe saradnje, pogotovo kada je u pitanju postupanje po naredbama za dovoðenje okrivljenih svjedoka i postupanje prema potjernicama”, precizirao je Pažin. “Moram takoðe reæi da sam i izraziti optimista u tom pogledu, jer nova garnitura MUP-a obeæava kako æe ta saradnja biti na kvalitetnijem nivou. Veæ je sada moguæe osjetiti odreðeni kvalitativni pomak u tom pravcu“, zakljuèio je Pažin. (kraj) nem