Podgorica, (MINA) – Kvalitet rada podgorièkog Višeg suda u potpunosti je zadovoljio predviðene kriterijume, što se ne može reæi za njegovu ažurnost, kazao je danas predsjednik crnogorskog Vrhovnog suda Ratko Vukotiæ. On se na konferenciji za novinare povodom izvještaja o radu Višeg suda u protekloj godini pohvalno izrazio o kvalitetu rada te sudske institucije, istièuæi kako minimalni procenat ukinutih odluka u svim materijama od strane Vrhovnog ili Apelacionog suda ukazuje da je kvalitet tog suda u potpunosti zadovoljen. Govoreæi o ažurnosti Višeg suda, Vukotiæ je potencirao nezadovoljavajuæu ažurnost u vezi sa osnovnim vrstama predmeta – kriviènim, gdje je interes države i graðana veoma zastupljen. Problem ažurnosti je, prema njegovim rijeèima, u tome što podgorièki Viši sud nije imao dovoljan broj sudija – specijalista iz te oblasti, koje bi rasporedio na rješavanju brojnih predmeta. »Broj neriješenih predmeta iz te oblasti dosta je veliki i prelazi godišnji priliv predmeta. Ukoliko jedan sud ima zaostatak neriješenih predmeta preko njihovog šestomjeseènog priliva, onda se ne može govoriti o potpunoj ili oèekivanoj ažurnosti. Dakle, samo na bazi tih podataka, ne može se konstatovati da je podgorièki Viši sud ažuran«, precizirao je Vukotiæ. Napominjuæi da su generalno sudije Višeg suda u protekloj godini uložile ogroman napor uz primjerno izvršavanje godišnjih normi na nivou suda, kako bi rad te institucije bio ažuriran, on je istakao i odreðeni broj primjedbi na raèun pojedinih sudija, koje nijesu dale jednak doprinos radu podgorièkog Višeg suda. »Kada se govori o rezultatima na nivou suda, dolazi se do izvanrednih podataka o broju riješenih predmeta po sudiji. Meðutim, kada se cijeni pojedinaèni rad sudija, odreðeni broj njih nalazi se oko same norme, oko 197, 198 predmeta ili 101 odsto izvršene norme«, objasnio je Vukotiæ. Napominjuæi da takav rad ne može nazvati nezadovoljavajuæim, on je naglasio da, s obzirom na broj predmeta koji se stalno poveæava u tom sudu, oèekuje vanredno zalaganje svih sudija i neobraæanje pažnje na normu, veæ preduzimanje svih radnji kako bi što veæi broj predmeta bio riješen. Vukotiæ je, s obzirom da je neizvjesno kada æe biti izvršen izbor sudija iako je raspisan oglas i u toku predlaganje kandidata, naveo da je predsjedniku Višeg suda Ivici Stankoviæu sugerisao da ne èeka taj izbor veæ da u okviru postojeæeg kadra rasproredi dovoljan broj sudija kako bi rad bio ažuriran i obezbijeðena sudska zaštita u toj oblasti. »Tražili smo od sudija apsolutnu angažovanost, uz primjeneren kvalitet rada, kako bi broj neriješenih predmeta u Višem sudu bio smanjen na najmanju moguæu mjeru«, rekao je Vukotiæ. Stankoviæ je naveo da je prošle godine od ukupno više od sedam hiljada predmeta riješeno 82,7 odsto. Od ukupnog broja predmeta u radu - 9,6 hiljada, riješeno je 59,92 odsto, uz prosjeènu normu završenih predmeta po sudiji od 232,87 odsto. Ovako visokoostvarena norma, prema njegovim rijeèima, nije uticala na visok kvalitet rada sudija, jer su potvrðene 502 odluke ili 85,2 odsto, preinaèene 27 ili 4,6 odsto i ukinuto 60 odluka ili oko 10 odsto. »Pojedinaèno, sudije su uglavnom ispunile normu predviðenu orjentacionim mjerilima, a neke su je i znatno prebacile u visini od 200 do 360 odsto, do predsjednika suda koji je ispunio normu od 1754,22 odsto«, istakao je Stankoviæ. On je ukazao da bi broj završenih predmeta bio znatno veæi da prošle godine nije bilo bolovanja sudija i da je blagovremeno izvršen njihov izbor, podsjeæajuæi da je tokom godine funkciju obavljalo 25 sudija, iako je utvrðen broj od 27 sudijskih mjesta. »Prošle godine troje sudija napustilo je sud, prestala im je funkcija. Dvoje je izabrano za sudije Apelacionong suda, dok je jedan sudija stekao pravo na penziju sredinom prošle godine, zbog èega su u sudu trenutno nepopunjena tri sudijska mjesta«, kazao je Stankoviæ. Imajuæi u vidu orjentacione norme, broj nezavršenih predmeta, kao i njihov priliv, naveo je on, proizilazi da je neophodno poveæanje broja sudijskih mjesta, što je veæ inicirano za najmanje pet do šest sudija. Stankoviæ je najavio da æe broj završenih predmeta ove godine biti poveæan izborom novih troje sudija, eventualnim poveæanjem broja sudijskih mjesta u Višem sudu i njihovim blagovremenim izborom, kao i poboljšanjem ekonomskog položaja sudija. Osvræuæi se na položaj sudija, Vukotiæ je napomenuo da je u pripremi zakon o platama i njihovom penzionisanju, kao i da su inicirane mnoge izmjene i dopune zakona, èime sudovi, sopstvenim predlozima i idejama, pokušavaju da poboljšaju ukupnu efikasnost, ažurnost i kvalitet rada. Vukotiæ je najavio da uskoro oèekuje zakazivanje sjednice predsjednika svih sudova u Crnoj Gori, jer se oèekuje izvještaj o njihovom radu u protekloj godini. On je, takoðe, najavio i da æe Vrhovni sud imenovati portparola posredstvom kojeg æe javnost i mediji moæi da se informišu o radu te institucije. Viši sud, koji ima prvostepenu i drugostepenu nadležnost, osnovan je za podruèje osam osnovnih, sudova – Podgorica, Bar, Danilovgrad, Kotor, Nikšiæ, Ulcinj, Herceg Novi i Cetinje. (kraj) nem/del