Beč, (MINA-BUSINESS) - Ekspert Bečkog ekonomskog instituta (WIIW) Richard Grieveson preporučuje bržu integraciju Zapadnog Balkana u tržište Evropske unije (EU) i bolji pristup evropskim fondovima. Grieveson je naveo da je trgovina između zemalja regiona snažnije porasla prije svega kroz CEFTA i da se ključna zemlja regiona, Srbija, snažnije orijentisala prema EU, a i pojačala svoje ekonomske odnose sa Rusijom i Kinom. Autori studije ukazuju da bruto domaći proizvod (BDP) Srbije čini više od 80 odsto ekonomske snage svih ostalih zemalja regiona zajedno, zbog čega Brisel mora da pronađe posebno rješenje za tu državu kako bi podstakao pristupni proces za cio region. Međutim preduslov za to, kako smatra Grieveson, jeste normalizacija odnosa Beograda i Prištine, kao i odnosa unutar Bosne i Hercegovine (BiH). On smatra da je propala strategija da se politički konflikti riješe kroz snažniju ekonomsku saradnju regiona i zemlje Zapadnog Balkana tako približe EU. Zbog toga preporučuje promjenu strategije sa fokusom na bržu ekonomsku integraciju Zapadnog Balkana u EU. Zajedno sa Fondacijom Bertelsman, WIIW je analizirao napretke zemalja region u protekle dvije decenije i došao do zaključka da se radilo o dvije izgubljene decenije za region. “U protekle dvije decenije postignut je napredak u ekonomskoj integraciji zapadnobalkanskih zemalja između sebe, ali ne za sve zemlje jednako”, rekao je Grieveson. On je ukazao da ekonomska snaga šest zemalja Zapadnog Balkana odgovora, na primjer, onom jedne Slovačke, što je manje od jedan odsto ekonomskog doprinosa EU prije istupanja Velike Britanije, a sada nešto više od jedan odsto. Grieveson smatra da bi dalje insistiranje na regionalnoj integraciji bio poduhvat koji nema izgleda na uspjeh. On je dodao da bi bilo bolje da se ubrza pristupni proces i pored postojećih političkih problema. “Naša preporuka nije da se zemlje odmah prime u EU, već snažnije uključe u tržište Unije. Ne radi se o punopravnom članstvu, već boljem pristupu tržištu i fondovima EU”, objasnio je Grieveson. On smatra da neto-uplatioci u budžet EU, zbog male veličine zemalja, to ne bi ni osjetili, a države Zapadnog Balkana imale bi efekat koji bi bio veliki. "Iako su pojedine zemlje još daleko udaljene od pristupa EU, važno je da se pronađe međurješenje. Ovako kako je sada, to ne funkcioniše", ocijenio je Grieveson. On je kazao da cilj Evropske komisije (EK) za članstvo Srbije i Crne Gore do 2025. nije realan, ali je moguće zamisliti, kako je rekao, pristup Sjeverne Makedonije i možda Crne Gore u narednih deset godina. (kraj) bvj